Epidemija i ekonomija

Kakav će biti četvrti kvartal uslijed pandemije? Hrvatska narodna banka iznijela svoje prognoze

Aneli Dragojević Mijatović

foto: arhiva NL

foto: arhiva NL

Iznos fiskaliziranih računa u svim djelatnostima u listopadu bio je znatno veći u odnosu na usporedivo razdoblje 2020. Na rast osobne potrošnje u zadnjem kvartalu upućuje i rast kredita, kaže HNB



RIJEKA – Snažni rast BDP-a u trećem kvartalu podiže procjene za cijelu godinu, no trenutno smo u četvrtom kvartalu (listopad, studeni i prosinac), dosta zahtjevnom, s obzirom na vrhunac četvrtog vala u kojem se nalazi Hrvatska i cijela Europa. Svjedoci smo pogoršane epidemiološke situacije, najava mogućih novih restrikcija, a hoće li sve to, i bez općeg lockdowna, utjecati na ponašanje potrošača, među kojima su i cijepljeni i necijepljeni, pitali smo Hrvatsku narodnu banku. Mogu li pojačani strah i neizvjesnost sada potkraj godine opet zakočiti rast, a ovo zadnje tromjesečje narušiti oporavak, pitali smo dalje HNB, tražeći njihovu prognozu, prije svega o osobnoj potrošnji u zadnjem ovogodišnjem kvartalu. Tu je, naime, i blagdanska potrošnja, a pitanje je i u kakvim će se ona uvjetima odvijati, s tim da postoji i problem rasta cijena, ali i otežane nabave.


Tako su neki trgovci već naznačili da dio asortimana iz aktualnih kataloga neće imati u svojim dućanima zbog poteškoća u dobavi. Podsjetimo, lanjski pad BDP-a trebao bi u potpunosti biti nadomješten ovogodišnjim rastom, pa i više od toga, čemu je prije svega pridonijela sjajna sezona, ali i potrošnja naših građana koja diktira tempo. Iz HNB-a kažu da prema listopadskoj projekciji u četvrtom tromjesečju očekuju osobnu potrošnju otprilike na sličnoj razini kao u istom razdoblju 2019. Inače, projekciju za četvrti kvartal poslali su prošli tjedan, prije objave DZS-a u petak, no i prije nje su već naveli da raspoloživi podaci o iznosima fiskaliziranih računa i prometu od trgovine na malo, kao i rast zaposlenosti, upućuju na visoku razinu potrošnje kućanstava tijekom trećeg tromjesečja.


Pogoršana očekivanja


– Raspoloživi podaci za četvrto tromjesečje zasada upućuju na nastavak razmjerno povoljnih kretanja. Tako je iznos fiskaliziranih računa u svim djelatnostima u listopadu 2021. bio znatno veći u odnosu na usporedivo razdoblje 2020. (+23,7 posto) i 2019. (+12,1 posto). Promatrajući po djelatnostima, rast u odnosu na 2020. i 2019. ostvaren je i u djelatnosti trgovine i u ugostiteljstvu, pri čemu je rast u djelatnostima trgovine nešto izraženiji negoli rast u ugostiteljstvu. Rast iznosa fiskaliziranih računa u odnosu na usporedivo razdoblje 2019. i 2020. nastavljen je i u prva dva tjedna studenoga 2021., ali nešto sporijom dinamikom nego u listopadu, na što je mogao utjecati i blagdan Svih svetih, odnosno činjenica da se on u različitim godinama obilježava na različiti dan u tjednu. Promatrajući po djelatnostima, u prva dva tjedna listopada u djelatnosti trgovine iznos fiskaliziranih računa nadmašio je one ostvarene u usporedivom razdoblju 2020. i 2019., dok u ugostiteljstvu ostvareni iznos bilježi pad u odnosu na usporedivo razdoblje 2019., a rast u odnosu na prethodnu godinu.


Prisilna štednja



U HNB-u vele da kada je riječ o utjecaju zastoja u globalnim lancima dobave, situacija zasad ne upućuje da bi s njima povezani sporadični manjkovi ponude pojedinih, u prvom redu trajnih potrošačkih dobara, mogli imati izraženiji negativan utjecaj na domaću osobnu potrošnju. To se, kažu, dijelom može pripisati i njezinoj strukturi, u kojoj takva dobra imaju manji udio nego u starim članicama EU-a.
– Također, postoji i pozitivan rizik vezan uz trošenje dijela akumulirane tzv. prisilne štednje (zbog nemogućnosti trošenja u ranijim razdobljima), što bi moglo dovesti do bržeg rasta osobne potrošnje u slučaju manje restriktivnih mjera i povoljnije epidemiološke situacije, zaključuju u HNB-u.

Iako je riječ o nominalnim podacima, koji ne uzimaju u obzir rast cijena u odnosu na prethodnu godinu, takva kretanja u listopadu i studenom znatno su povoljnija od očekivanja iz listopadske projekcije. Na rast osobne potrošnje u posljednjem tromjesečju upućuju i podaci o gotovinskim kreditima, čiji se rast u listopadu blago ubrzao na godišnjoj razini u odnosu na rujan, ističu u HNB-u. Dodaju i da su očekivanja kućanstava, nakon snažnog pada izazvanog eskalacijom pandemije, rasla u drugoj polovini 2020. i u prvoj polovini 2021. Međutim, navodi HNB, »u drugoj polovini godine, a posebno u rujnu i listopadu, došlo je do pogoršanja potrošačkih očekivanja, zbog čega se očekuje nešto slabiji intenzitet oporavka osobne potrošnje u odnosu na prvi dio godine«, ističu u HNB-u.


Problemi s nabavom


– Pogoršanje potrošačkog optimizma vjerojatno djelom odražava i negativan utjecaj rasta cijena na realne dohotke i očekivanja vezana uz kretanje inflacije u narednom razdoblju. S druge strane, poslovna očekivanja u djelatnostima građevine, industrije, trgovine i ugostiteljstva nastavila su rasti i u trećem tromjesečju ove godine te su u većini djelatnosti premašila pretkrizne razine. Podaci za listopad upućuju na blago pogoršanje poslovnog optimizma u četvrtom tromjesečju 2021. Moguće je da je jedan od razloga pogoršanja vezan uz probleme u globalnim dobavnim lancima, pri čemu sve više poduzeća kao problem u poslovanju, uz nedostatak radne snage, ističe i nedostatak repromaterijala, što podrazumijeva i cjenovne i dobavne pritiske. Međutim, čini se kako su djelomično restrukturiranje proizvodnih lanaca unutar EU-a, kao i nešto tradicionalnija struktura hrvatske proizvodnje (s većim udjelom dobara čija je potrošnja bila manje pogođena negativnim utjecajem pandemije i manjom uključenošću u globalne dobavne lance), barem zasada povoljno utjecali na potražnju za hrvatskim proizvodima, zbog čega je oporavak industrijske proizvodnje u Hrvatskoj bio brži i izraženiji u odnosu na ostale zemlje srednje i istočne Europe, ističu u središnjoj banci. No, dodaju da tekuća i buduća dinamika osobne potrošnje ovisi i o drugim čimbenicima.


Pandemijski uvjeti


– Daljnji tijek pandemije glavni je izvor rizika i za globalno i za hrvatsko gospodarstvo. Rizici za domaće gospodarstvo povezani s pandemijom prisutni su s obzirom na relativno nisku cijepljenost i snažan rast broja novozaraženih osoba. Pritom treba naglasiti da je stupanj restriktivnosti mjera u Hrvatskoj tijekom 2021. u pravilu bio zamjetno niži nego u ostatku Europske unije pa bi i eventualno postrožavanje mjera u Hrvatskoj moglo relativno manje negativno utjecati na gospodarsku aktivnost. Budući da je glavnina ovogodišnje turističke aktivnosti iza nas, u ovom bi trenutku ipak mogao biti važniji učinak slabljenja inozemne potražnje i eventualnih dugotrajnijih poremećaja u opskrbnim lancima koji bi se mogli nepovoljno odraziti i na hrvatski robni izvoz. Iz tih razloga ne bi trebalo biti većih učinaka na očekivanja rasta za ovu godinu, već bi se nepovoljni rizici u većoj mjeri mogli odraziti na kretanja u narednoj godini. Dodatno, negativni učinci na gospodarstvo mogli bi biti ublaženi zbog ostvarene prilagodbe poslovnih subjekata na rad u pandemijskim uvjetima, ističu u HNB-u.