Japan, zemlja na drugome kraju svijeta bogata tradicijom za koju se kaže da u njoj izlazi sunce, jedna od vodećih svjetskih sila u mnogočemu, članica je G4, G8, Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija, a ove se godine u toj tehnološki naprednoj zemlji, također zahvaćenoj pandemijom COVID-19, održavaju i Olimpijske igre.

Kakvo je trenutno stanje s koronavirusom u Japanu, kako je pandemija utjecala na ekonomiju zemlje, kakvi su planovi oko održavanja Olimpijskih igara, aktualna su pitanja na koja za naš list ekskluzivno odgovara Dražen Hrastić, veleposlanik Hrvatske u Japanu.

Splasnuo entuzijazam

Je li održavanje Olimpijskih igara posve sigurno? Ako jest, tko će sve moći pratiti taj veliki sportski događaj, samo domaće stanovništvo, ili će se dopustiti ulazak u zemlju i strancima?

– Prema svim dostupnim informacijama možemo s velikom sigurnošću zaključiti da će se Olimpijske i Paraolimpijske igre u Tokiju održati. Vrlo opsežne pripreme su u punom jeku. Nažalost, u tijeku je i pandemija COVID-19, stoga se pripremaju i sveobuhvatne mjere na zaštiti od širenja pandemije tijekom igara.

Još uvijek nije donesena službena odluka o tome hoće li biti dozvoljen dolazak stranih posjetitelja. U svakom slučaju, otvorena je i mogućnost da djelomično ili u potpunosti bude onemogućen dolazak stranih posjetitelja, što je vrlo teška odluka.

Naime, Japan je prije izbivanja pandemije očekivao da će u olimpijskoj 2020. godini ugostiti oko 40 milijuna stranih posjetitelja, što bi zemlji donijelo ogroman prihod, posebice znajući da je potrošnja po pojedinom turistu velika.

Japan je u tijeku pandemije unilateralno privremeno suspendirao bezvizni režim i uz određene izuzetke zabranio ulazak za državljane većine država. Sve to, naravno, s ciljem sprječavanja širenja pandemije.

Dolazak u Japan već sada je onemogućen većini stranaca, a otvaranje granica povodom igara bit će moguće ako to epidemiološka situacija i procjena rizika od širenja pandemije budu dozvoljavali.

Uzmemo li u obzir izuzetno brzo širenje novih sojeva virusa te zabrinutost domaćeg stanovništva oko mogućeg širenja tih sojeva zbog velikog broja stranih sudionika i posjetitelja, ne treba isključiti niti jednu opciju kod odluke oko samog održavanja i sigurnosti ljudi.

Kako Japan misli osigurati sigurnost sudionika, no i publike, na Olimpijskim igrama, s obzirom na pandemiju COVID-19? Isplati li se Japanu uopće organizacija i održavanje Olimpijskih igara u vrijeme pandemije?

– Japan, koji je izuzetno sigurna zemlja pripremljena za brzo reagiranje u svim mogućim prirodnim nepogodama i katastrofama, poduzima apsolutno sve moguće mjere kako bi se igre održale u najsigurnijem mogućem okružju.

Prema sadašnjim planovima, neće biti izravnih kontakata sudionika igara i lokalnog stanovništva što je nužnost, no i tužna vijest. Japanci su bili izuzetno ponosni i sretni što će imati priliku ugostiti veliku olimpijsku obitelj.

Uslijed pandemije i straha od širenja zaraze taj entuzijazam je splasnuo. Na djelu će zasigurno biti učinkovite mjere za sprječavanje širenja pandemije, neovisno o dinamici cijepljenja u Japanu i drugdje u svijetu.

Ono što možda najviše zabrinjava jesu velike vrućine i vlaga u zraku, što su ljeti u Japanu uobičajene klimatske prilike. Dakle, u doba održavanja Olimpijade temperatura zraka se može popeti na 35 i više stupnjeva Celzijevih, uz vlažnost zraka između 90 i 100 posto.

To će zasigurno biti veliki izazov za sve, a japanski će se domaćini potruditi koliko je god to moguće da olakšaju situaciju i po tom pitanju.

Ako se gleda samo financijska isplativost, već se sada može zaključiti da će troškovi održavanja igara biti znatno veći od izravne financijske koristi. Istovremeno, postoji financijski nemjerljiva korist u smislu promoviranja i »brandinga« države i njezinih resursa, čemu Japan pridaje izuzetnu važnost.

Disciplinirani Japanci

Kakva je trenutna situacija u Japanu s koronavirusom, uključujući epidemiološke mjere, dnevni broj zaraženih i stanje s cjepivom? Uz to, jesu li Japanci nezadovoljni pandemijskim mjerama, prosvjeduju li ili izražavaju nezadovoljstvo na neki način zbog cjelokupne situacije?

– Do sada je, 19. ožujka, u Japanu, koji ima 126 milijuna stanovnika, registrirano 452.771 oboljeli i 8.777 preminulih od posljedica zaraze COVID-19. Osnovne mjere zaštite vezane su za japanski način življenja koji podrazumijeva nošenje maske u slučaju bilo koje kapljično prenosive bolesti, a društvena interakcija ne podrazumijeva fizički kontakt.

Izvanredno stanje ukinuto je u cijeloj državi osim u Tokiju i okolnim prefekturama, no premijer Suga je najavio skoro ukidanje mjera i na tim područjima. Izvanredno stanje nije podrazumijevalo stroga ograničenja kakva su redovita praksa u Europi – sve je otvoreno i radi, no zahtjev je da trgovine, lokali, restorani i druga mjesta okupljanja s radom prestanu najkasnije do 20 sati te se s točenjem alkohola prestane najkasnije do 19 sati.

Održavaju se sportska i kulturna događanja, ali se broj posjetitelja u pravilu ograničava na maksimalnih 50 posto kapaciteta. Također, u najvećem broju slučajeva, traži se da institucije i tvrtke organiziraju rad od kuće.

Sredinom veljače Japan je odobrio korištenje prvog cjepiva, i to ono Pfizer/BioNTechovog, dok su ostala cjepiva u proceduri odobravanja.

Prema postojećim planovima, cjepivo će prvo primiti 3,7 milijuna medicinskih i njima srodnih djelatnika, potom se planira cijepiti 36 milijuna stanovnika starijih od 65 godina, a tek nakon toga ostatak populacije. Do sada je tek nekoliko desetaka tisuća medicinskih djelatnika, rekao bih nešto više od dvadeset tisuća, primilo cjepivo, no te se brojke stalno mijenjaju.

Japanci su poznati kao izuzetno discipliniran narod koji poštuje pravila, tako da nisu zabilježeni javni prosvjedi i drugi posebni oblici javnog iskazivanja nezadovoljstva mjerama ograničenja. No u javnom prostoru je primjetan veliki broj ljudi, tako da kad se čovjek zatekne na ulici zapravo i nema osjećaj da se nalazimo usred pandemije – to se posebno odnosi na mlade ljude i one srednje dobi u velikim urbanim cjelinama.

Vole hrvatsku tunu

Kakva je trenutna suradnja Hrvatske i Japana, koji su dosezi, te postoje li strateški planovi za nastavak ili unapređenje postojeće suradnje dviju zemalja?

– Hrvatska i Japan su dvije prijateljske države koje nemaju otvorenih pitanja; štoviše, imamo stalan dijalog na najvišim političkim razinama. Možda je zanimljiv podatak da je predsjednik Hrvatskog sabora, gospodin Jandroković, nakon bivšeg američkog predsjednika Trumpa, bio drugi strani visoki dužnosnik kojeg su nakon preuzimanja dužnosti primili novi car i carica Japana.

Gospodarska suradnja zemalja dobro napreduje, ali je još daleko ispod potencijala koji postoji s obiju strana. Daleko najvažniji hrvatski izvozni proizvod u Japan je plavorepa tuna koja je ovdje izuzetno cijenjena i može se pronaći u najboljim restoranima.

Osim tune, na tržištu su prisutna hrvatska vina i žestoka alkoholna pića, maslinova ulja i drugi prehrambeni proizvodi.

Posljednjih se godina na tržište probijaju i naše tvrtke iz IT sektora i industrije videoigara, a očekujemo da će stalna nastojanja i projekti usmjereni prije svega na povećanje hrvatskog izvoza u Japan, kao i japanska ulaganja u Hrvatsku u post-pandemijskom razdoblju, dobiti novi zamah i polučiti konkretne i još bolje rezultate.

Japan slovi kao multikulturalna zemlja, no kakav je odnos Japanca prema strancima kao radnoj snazi?

– Japan je otočna zemlja koja se dugo nije značajnije otvarala za stranu radnu snagu, no to se polako mijenja. Postoji ogroman interes iz svih dijelova svijeta za useljavanje, izobrazbu i rad u Japanu.

Trenutno, po različitim osnovama, u Japanu boravi i živi oko tri milijuna stranaca. Japanci su kao narod izuzetno ljubazni i spremni pomoći, ali se istovremeno očekuje da se osoba koja dolazi studirati ili raditi u Japan maksimalno prilagodi ovdašnjim pravilima i obrascima ponašanja – najvažnije je držati se lokalnih pravila, iako su ona često prilično različita od onih na koje smo naviknuti u zapadnjačkoj kulturi.

Uz to, poznavanje japanskog jezika uvelike pomaže u snalaženju i integriranju u lokalnu zajednicu.

Pripremljeni za nepogode

Ova je godina za Japance posebno značajna jer se održavaju obljetnice velikog potresa i katastrofe u Fukushimi. Što te tragedije znače za Japance i kako se oni odnose prema tim događajima?

– Japan je među državama koje su najizloženije potresima i tsunamijima, ali i drugim prirodnim nepogodama poput tajfuna, vulkanskih erupcija, obilnih kiša i klizanja tla. Istodobno, Japan je jedna od najpripremljenijih, ako ne i najpripremljenija država na svijetu za nošenje sa svim tim nepogodama.

Godišnje izdvaja 5 do 8 posto državnog proračuna za pripremu za nošenje s nepogodama te saniranje posljedica nastalih uslijed prirodnih nepogoda i katastrofa poput havarije nuklearke u Fukushimi i velikog potresa iz 2011. godine.

Život se na većini područja izravno pogođenih havarijom nuklearke u značajnoj mjeri vratio u normalu. Dana 11. ožujka je obilježena deseta godišnjica od, kako ga Japanci zovu, Velikog istočnog potresa, na sjeveroistoku središnjeg dijela otoka Honshu u kojem je stradalo ili nestalo oko 20.000 ljudi.

Najviše stradanja izazvao je tsunami koji je bio posljedica najjačeg zabilježenog potresa u japanskoj povijesti, magnitude od 9 stupnjeva po Richteru. Na pojedinim mjestima visina tsunamija bila je viša od 30 metara, a poharao je područja od pet i više kilometara udaljena od obale.

Japanci se prema tim tragedijama odnose s ogromnim pijetetom i solidarnošću, no kako su naviknuti na stalne prirodne nepogode, za koje se pripremaju i obučavaju od najranijeg djetinjstva, kada se takvo što dogodi, reagiraju vrlo organizirano, smireno i disciplinirano, zato broj žrtava jest sveden na minimum.

Veliki gubici, ali i velika pomoć države

Koje su posljedice pandemije na japansku ekonomiju i gospodarstvo, pruža li država pomoć ili poticaje? – Japan je, kao i velika većina drugih država, gospodarski snažno pogođen epidemijom COVID-19.

Prošle godine je zabilježen pad BDP-a od 4,8 posto. Budući da je Japan treće najveće gospodarstvo u svijetu, radi se o ogromnim brojkama, a jednako takva su i sredstva za ublažavanje posljedica pandemije, za što je japanska vlada do sada izdvojila otprilike 2,9 milijardi američkih dolara.

Od toga je u posljednjem, trećem, paketu u prosincu prošle godine osigurala oko 700 milijardi američkih dolara. Očekuje se da će ovaj posljednji paket pomoći u osiguranju rasta BDP-a od 5,6 posto.

Također, treba naglasiti da je Japan već dugi niz godina izložen prijetnji od deflacije te da ima vrlo nisku stopu nezaposlenosti koja je trenutno 2,9 posto.