Ilustracija / Foto Milivoj Mijošek
Najviše je bilo istražnih zatvorenika (51,53 posto), zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora i maloljetnika, odnosno mlađih punoljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora (28,18 posto), stoji u izvještaju o radu zatvorskog sustava koji je Vlada uputila u Sabor
povezane vijesti
U prošloj godini u zatvorskom sustavu boravilo je 16.826 osoba lišenih slobode i osoba na izvršavanju odgojne mjere, pokazuje izvješće o radu zatvorskoga sustava za 2024. koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u Hrvatski sabor.
Ako gledamo 31. prosinca 2024. godine u zatvorskom sustavu je na taj dan bilo ukupno 4.965 osoba lišenih slobode i odgajanika, naveo je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
U zatvorima je ukupno 3.932 mjesta pa se krenulo u izgradnju tri modularnih zatvora, podsjetio je.
Prema osnovi lišenja slobode najviše je bilo istražnih zatvorenika (51,53 posto), zatvorenika na izvršavanju kazne zatvora i maloljetnika, odnosno mlađih punoljetnika na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora (28,18 posto).
Prema Zakonu o izvršavanju kazne zatvora Vlada jednom godišnje izvješćuje Sabor o radu zatvorskog sustavaut, a izvješće, uz pokazatelje o broju i strukturi osoba lišenih slobode, sadrži i podatke o vrsti i opisu poslova vezanih uz postupanje sa zatvorenicima, sigurnosne aspekte zatvorskog sustava, broj, strukturu i obaveze službenika zatvorskog sustava i dr.
Vlada tvrdi da nema značajnih odstupanja u broju birača?
Vlada je u Sabor uputila i izvješće o broju birača upisanih u registar birača i broju birača po izbornim jedinicama iz kojeg je vidljivo da nema značajnijih odstupanja.
To je Vladina obveza dva puta godišnje (na kraju prvog i trećeg tromjesječja) temeljem Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije prati prati kretanje broja birača u izbornim jedinicama i o tome obavještava Vladu, a odmah u slučaju da dođe do značajnijih odstupanja +/- 5 posto.
Iz izvješća je vidljivo da je u trećem tromjesečju zabilježeno smanjenje ukupnog broja registriranih birača s 3.615.381 birača koliko je bilo 31. ožujka na 3.609.130 birača na dan 30. rujna.
Zabilježena odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama su u okviru zakonom dopuštenog raspona od +/- 5 posto od propisane osnove, dok su najveća odstupanja u odnosu na prosječan broj birača zabilježena na području pette. (-2,89 posto) i devete (2,45 posto) izborne jedinice.
