ZAGREB – Iako će prihodi u državnom proračunu za ovu godinu biti veći od predviđenih, Hrvatska će imati proračunski minus veći nego što je Vlada planirala. Da će deficit u proračunu biti veći od 3,8 posto BDP-a, odnosno 15,3 milijarde kuna, priznao je jučer na sastanku sa Županima i ministar financija Zdravko Marić. Uz rast prihoda Hrvatska bilježi i rast pojedinih troškova, a Marić otkriva da su dodatno rasli rashodi za zdravstvo, ali i da su veće od predviđenih COVID-potpora gospodarstvu, koje su bile predviđene samo za dva mjeseca, a isplaćivale su se puno dulje. Potrebno je osigurati i dodatna sredstva za povećanje osnovice za izračun plaća u javnom sektoru, koja je od siječnja ove godine porasla za četiri posto, ali u proračunu nisu bila predviđena sredstva za to, a i druga je ovogodišnja indeksacija mirovina bila veća nego što ju je Vlada očekivala, pa je tako dio novca predviđenog za povećanje mirovina u travnju prebacila na isplatu COVID-dodatka za mirovine.

Ipak, Marić najavljuje da je plan da već sljedeće godine proračunski minus bude tri posto BDP-a, a to će biti moguće jer se već polovinom sljedeće godine očekuje povratak gospodarstva na razine pretpandemijske 2019. godine. Već u ovoj godini rast bi prema tim projekcijama trebao biti oko sedam posto.

Dogodine će vrijediti i nova proračunska pravila, posebice za lokalnu i regionalnu samoupravu, kojima će se izmjenama Zakona o proračunu omogućiti veća zaduženja. Tako u ograničenje po kojem godišnje obveze po zaduženju ne smiju prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda više neće ulaziti zaduženja za projekte koji se sufinanciraju iz EU fondova. Uz to, lokalne i regionalne vlasti moći će se zaduživati i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u svom vlasništvu ili suvlasništvu, ako je riječ o projektima koji se sufinanciraju iz EU fondova. To bi, zapravo, značilo da će se lokalna samouprava moći zadužiti i za projekt obnove vrtića ili vodovoda koji provodi ustanova ili trgovačko društvo u njezinom vlasništvu, ako se ta obnova sufinancira iz EU fondova i to zaduženje neće ulaziti u kvotu od 20 posto.

Time će se lokalnim zajednicama omogućiti da se zaduže ako nemaju dovoljno novca iz redovitih proračunskih prihoda za vlastiti doprinos za projekte za koje značajan udio investicije mogu dobiti iz fondova EU-a. No, uz to će se lokalne zajednice obvezati i na to da novac koji dobiju iz europskih fondova ili novac koji dobiju iz proračuna za financiranje europskih projekata moraju potrošiti na otplatu tih zajmova. Upravo se nedostatak novca za vlastiti doprinos dosad isticao kao razlog što se ne kreće u određene investicije. Uz to, zaduženja trgovačkih društva ili drugih pravnih osoba koje su u vlasništvu lokalne ili regionalne samouprave neće ulaziti u izračun ukupnog zaduženja te jedinice ako ona za njih nije dala jamstvo. Dosad su jedinice lokalne i regionalne samouprave mogle preraspodijeliti tek pet posto rashoda u proračunu, ali taj se iznos sada podiže na 15 posto.