Online istraživanje je provedeno u travnju na uzorku od 1.023 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina, izvijestili su u srijedu iz Mastercarda.

Prema istraživanju, prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1.154 eura, što je povećanje od 119 eura u odnosu na prethodnu godinu.

Istraživanje je pokazalo i da 80 posto ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Njih 31 posto navelo je da je porast troškova znatno veći, a njih 48 posto nešto veći. Oko 16 posto ispitanika troši jednako kao i prije, a njih pet posto ima manje troškove.

Najviše se troši na hranu i piće

Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura. Gotovo petina ispitanika (19 posto) iz te skupine navodi kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.

Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22 posto ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdaci za odjeću i obuću (15 posto), otplate kredita (11 posto) te štednju i ulaganja (10 posto).

Istraživanje je pokazalo i kako se većina građana aktivno angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56 posto), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48 posto) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47 posto).

Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.

“Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene. Njih 26 posto strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je devet postonjih to nažalost već iskusilo”, kazala je direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž.

Upravo zbog toga su, kako je navela, projekti poput Mastercardovog Uplifta, koji već četiri godine podržava male i srednje poduzetnike edukacijama, mentorstvima i digitalnim rješenjima, ključni za jačanje njihove otpornosti te naposljetku i rast.

Najviše financijskog optimizma kod mladih i onih s višim osobnim prihodima

Prema istraživanju, ove je godine zabilježen blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27 posto), što je četiri postotna boda više nego 2024.

Blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti – no i dalje je nizak i iznosi 18 posto.

Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42 posto) i onih s višim osobnim prihodima.

Ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63 posto slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48 posto slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.

Stariji više štede, a mladi iznadprosječno troše na odjeću, obuću i obrazovanje

Stariji ispitanici, posebno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije, dok mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite.

Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini, što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.

Glavni izvori zabrinutosti za 61 posto ispitanika su inflacija i rast cijena, slijede kriminal i korupcija (35 posto) te imigrantski val i dolazak stranih radnika.

Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24 posto) i porast stope nezaposlenosti (13 posto). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.

Istraživanje je pokazalo kako više od trećine zaposlenih građana (35 posto) strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42 posto), građanima srednjih prihoda (45 posto) te među stanovnicima Slavonije (47 posto).