Foto ZL
Hrvatska je u samom vrhu zemalja s najvećom trenutnom prevalencijom pušenja cigareta
povezane vijesti
- Noćna prodaja alkohola vjerojatno će biti zabranjena i u Rijeci. Rinčić: ‘Još čekamo konačan prijedlog zakona’
- “Država ne zabranjuje prodaju alkohola, o tome odlučuju gradovi i općine”: Ministarstvo izdalo objašnjenje
- ANKETA Pitali smo Riječane jesu li za zabranu korištenja društvenih mreža za mlade: “Roditeljski nadzor je ključan”
U Hrvatskoj danas puši gotovo 38 posto odraslih, a najveći je udio pušača, od čak 42,5 posto, u dobnoj skupini između 25 i 34 godine. Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima, Hrvatska je u samom vrhu zemalja s najvećom trenutnom prevalencijom pušenja cigareta. Istodobno, među više od 3.500 novih slučajeva raka pluća u Hrvatskoj godišnje, 95 posto su pušači ili bivši pušači. Nažalost, gotovo 3.000 oboljelih umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Osim pluća, štetne posljedice duhana zahvaćaju i mokraćni mjehur, kardiovaskularni sustav i reproduktivno zdravlje. Pušenje je izravno povezano s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, neurološkim poremećajima i erektilnom disfunkcijom, istaknuto je na okruglom stolu, koji je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) jučer, povodom nacionalnog dana nepušenja ili Dana bez duhanskog dima, okupio liječnike i stručnjake za javno zdravstvo.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak upozorio je na tihu epidemiju zamjena za cigarete – grijanih duhanskih proizvoda, elektroničkih cigareta, nikotinskih vrećica, duhana za žvakanje i biljnih cigareta, koji se često percipiraju kao manje štetni, iako za to ne postoje dugoročni dokazi. Upravo suprotno, stručnjaci upozoravaju da svaki od njih nosi rizike te može čak produbiti ovisnost o nikotinu. Zato se u HZJZ-u zalažu za strože regulatorne mjere, uključujući potpunu zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima.
Istraživanja pokazuju da je oko 44 posto učenika barem jednom isprobalo e-cigarete, što govori o snažnoj privlačnosti tih proizvoda adolescentima. Mnogi od njih s konzumacijom nikotina počinju već između 13. i 16. godine života, u razdoblju kada se razvijaju obrasci ponašanja. Zato stručnjaci pozivaju na razvoj ciljanih preventivnih programa u školama, ali i kroz obitelj, medije i digitalni prostor. Upozoravaju također da industrija duhanskih i nikotinskih proizvoda sve više koristi moderne marketinške strategije, uključujući društvene mreže, kako bi privukla novu generaciju korisnika.
