SNIMIO SERGEJ DRECHSLER
"Naše kolegice i kolege rade na rubu izdržljivosti – liječnici su premoreni, potplaćeni i izloženi nasilju, čekaonice su prekrcane, pacijenti čekaju satima, a administracija godinama ignorira problem", upozorava predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit
povezane vijesti
ZAGREB – Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) dala je u utorak punu podršku inicijativi djelatnika hitne medicine koji kroz Hrvatski sindikat hitne medicine traže beneficirani radni staž i najavljuju jesenski prosvjed ako se uvjeti rada ne poboljšaju.
Iz HUBOL-a u priopćenju upozoravaju da su uvjeti u toj službi postali “ekstremno teški”, a liječnici i ostali zaposlenici već godinama rade na granici izdržljivosti. Zaposlenici hitne medicine zahtijevaju beneficiranu radni staž, veće plaće usklađene s razinom odgovornosti i stresa posla, zapošljavanje dovoljnog broja liječnika i medicinskog osoblja, bolje uvjeta sigurnosti na radnom mjestu te sustavne prevencije sindroma izgaranja.
“Naše kolegice i kolege rade na rubu izdržljivosti – liječnici su premoreni, potplaćeni i izloženi nasilju, čekaonice su prekrcane, pacijenti čekaju satima, a administracija godinama ignorira problem”, upozorava predsjednica HUBOL-a Ivana Šmit.
Prema istraživanju, specijalisti hitne medicine svoje zadovoljstvo radnim mjestom ocijenili su prosjekom od 5,8, a specijalizanti 5,4, što odgovara školskoj ocjeni “dobar”. Još su nezadovoljniji plaćama – prosjek 5,4 kod specijalista i 4,5 kod specijalizanata – uz čestu primjedbu da one ne prate razinu odgovornosti ni stres posla. Svaki drugi liječnik hitne vrlo je nezadovoljan vremenom koje može posvetiti pacijentima, što, upozoravaju, utječe na kvalitetu skrbi.
Liječnici hitne medicine također su znatno češće izloženi nasilju od kolega u drugim specijalizacijama – gotovo 40 posto specijalista i 32 posto specijalizanata izjavilo je da se ne osjeća fizički sigurno na poslu. Verbalnom vrijeđanju u posljednjih godinu dana bilo je izloženo šest od deset liječnika hitne, dok je prosjek u drugim specijalnostima tri od deset.
Uz nesigurnost i potplaćenost, svakodnevni rad u hitnoj ostavlja ozbiljne posljedice – dvije trećine liječnika osjeća kronični premor, a svaki drugi navodi simptome izgaranja ili burnouta. Takva kombinacija fizičke i emocionalne iscrpljenosti, naglašava HUBOL, povećava rizik od pogrešaka i urušava sustav.
“Ove brojke nisu suha statistika, već realnost koja vrišti. Sustav hitne medicine zahtijeva reorganizaciju, veća ulaganja u sigurnost, bolje plaće i sustavnu prevenciju izgaranja. HUBOL snažno podržava zahtjeve zaposlenih i poziva Ministarstvo zdravstva na hitne i konkretne mjere”, poručila je Šmit.
