BRUXELLES – Proračun EU-a i proračuni država članica ključni su u kriznim vremenima, a europski proračun predstavlja sidro europske solidarnosti, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je video vezom sudjelovao na konferenciji koju je organizirala Europska komisija na temu “Proračun za Europu u novom geopolitičkom okruženju”.

“Proračun EU-a ključni je instrument za prepoznavanje i zadovoljavanje potreba Unije i država članica”, rekao je Plenković.

“Građani EU-a moraju znati da proračun EU-a i naši nacionalni proračuni služe tome da pomognu u kriznim vremenima, posebice u kriznim vremenima”, rekao je Plenković, podsjećajući da je hrvatska vlada nedavno donijela veliki paket u visini 6 posto BDP-a za pomoć građanima, gospodarstvu, lokalnoj samoupravi, školama i bolnicama kako bi lakše prošli kroz zimu.

Istaknuo je da u kriznim vremenima proračun EU-a mora ostati čvrsto sidro gospodarskog razvoja EU-a, otpornosti i solidarnosti, ali i biti geopolitički alat koji Uniju čini snažnijom, uključujući i izvan njezinh granica.

Plenković je rekao da proračun EU-a treba imati u vidu i europsko susjedstvo, posebice zapadni Balkan i zemlje Istočnog partnerstva.

“Zemlje koje imaju europsku perspektivu i koje se usklađene s našim vrijednostima, ciljevima i politikama moraju osjetiti solidarnost Unije”, rekao je Plenković.

Plenković smatra da proračun EU-a treba i dalje jačati Uniju pomažući razvojne mogućnosti svake zemlje članice u skladu s njezinim posebnostima i na taj način otpornost Unije u cjelini.

Plenković je istaknuo da prema njemu postoje tri prioriteta za današnju Uniju.

Prvi je strateška autonomija Unije i pozicioniranje uz pouzdane partnere i saveznike. To uključuje zaštitu sigurnosti, očuvanje demokratskih vrijednosti kroz ulaganja u vlastite sposobnosti i resurse i kroz stvaranje pouzdanih partnerstava. Taj prioritet uključuje nastavak pune potpore Ukrajini, ulaganja u obranu i sigurnost i suradnju sa saveznicima.

Drugi prioritet je rješavanje socijalnih izazova i jačanje održivog razvoja cijele Unije.

“Do sada smo uspjeli spriječiti socijalni rascjep, iako pandemija, ruska agresija, energetska kriza i inflatorni pritisak ostaju i dalje izazov za sve dionike u društvu”, kaže Plenković.

Među najviše prioritete Plenković ubraja rješavanje negativnog demografskog trenda u Europi. Rekao je da je to Hrvatska podigla na razinu prioriteta 2019. godine nakon čega je Komisija prvi put osnovala posebni resor za to pitanje. Taj je resor, demokracija i demografija, povjeren Dubravki Šuici koja je imenovana potpredsjednicom Komisije.

Kao treći prioritet Plenković navodi identifikaciju projekata i strateških investicija koje će “osigurati gospodarsku konkurentnost EU-a i smanjiti njezinu ranjivost, posebice u pogledu hrane, energije i IT sektora”.

Plenković je pohvalio stvaranje novog instrumenta kao odgovor na pandemiju EU sljedeće generacije.

“Pandemija i povratak rata u Europu pokazali su koliko smo ranjivi. Ali su također pokazali našu sposobnost da prevladamo naše razlike kada su u pitanju bitne stvari. Suočeni s izazovima bez presedana, naše jedinstvo i solidarnost omogućili su nam da mobiliziramo puni potencijal naše Unije”, rekao je Plenković.

Investicije poput one u udvostručenje kapaciteta LNG terminala na Krku, Unija kao cjelina postaje jača i otpornija, kaže Plenković i dodaje da države članice trebaju preuzeti više odgovornosti u provedbi prioritetnih ciljeva.

“Proračun EU na svoj način priča priču o današnjoj Europi. Neka bude snažan  i vizionarski – odražavajući čvrstu spremnost naše Unije da se pozicionira oko jedinstva i solidarnosti u novom geopolitičkom okruženju”, zaključio je Plenković.