Obvezni mirovinski fondovi i dalje ostvaruju dobre prinose, još od početka godine, a najveći su ostvareni u fondovima kategorije A unatoč carinskim »ratovima« i globalnim napetostima. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), prinosi su od početka godine za fondove kategorije A (koji su isplativi mlađim osiguranicima, ali i najrizičniji) iznosili 7,2 posto, za kategoriju B 3,6 posto, a za kategoriju fondova C 1,2 posto. Ako se gleda rast prinosa na godišnjoj razini, tj. od lipnja prošle do lipnja ove godine, rezultati obveznih mirovinskih fondova su još bolji – fondovi A kategorije ostvarili su rast prinosa od čak 14 posto, fondovi B kategorije 8,68 posto, a C kategorije 3,75 posto.

Konzervativna ulaganja

Najveći rast prinosa svojim članovima od početka godine ostvario je mirovinski fond PBZ Croatia osiguranje A kategorije, i to veći od 10 posto, a slijede ga AZ s rastom prinosa od 9,21 posto, dok su ostali fondovi ostvarili rast prinosa od 7,91 do 4,49 posto.

I fondovi kategorije B (čiji su članovi više od pet godina pred mirovinu) u ovoj godini ostvaruju dobre prinose, a najveći rast bilježi Erste plavi fond od 6,63 posto, a slijedi ga PBZ Croatia osiguranje s rastom prinosa od 6,41 posto. Fondovi C kategorije (čiji su članovi manje od pet godina do mirovine) s konzervativnim ulaganjima, uglavnom u državne obveznice, očekivano imaju najniže prinose zbog niskog stupnja rizika, no i oni su ostvarili zavidne prinose između 1,19 i 1,51 posto. Naime, obvezni mirovinski fondovi prinose ostvaruju na našu mirovinsku štednju u iznosu od pet posto bruto plaće koje svaki mjesec izdvajamo u drugi stup, a ukupni doprinosi uplaćeni u obvezne mirovinske fondove u lipnju su iznosili 148,1 milijuna eura, dok smo od 2002. uplatili više od 16 i pol milijardi eura doprinosa.

Član obveznog mirovinskog fonda koji je od početka njihovog rada imao prosječnu plaću i uplaćivao pet posto mirovinskih doprinosa, do sada je na svoj račun uplatio više od 13 i pol tisuća eura, a sadašnje stanje računa mu iznosi više od 20 tisuća eura. To znači da su mirovinski fondovi svojim ulaganjima povećali temeljni iznos za 7.118 eura, što je ključni pokazatelj dosadašnjeg rada i rezultata upravljanja ulaganjima mirovinske štednje u drugom stupu.

Iako se u posljednje vrijeme često propituje učinkovitost mirovinskih fondova iz drugog stupa i adekvatnost mirovina koje isplaćuju, činjenica je da obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj ostvaruju veće prinose i od najvećih svjetskih mirovinskih fondova, poput norveškog Sovereign wealth fonda kojim upravlja Norges Bank Investment Management, a riječ je o jednom od najvećih svjetskih fondova koji ostvaruje izvrsne prinose. Ako usporedimo rezultate rada norveškog fonda s rezultatima rada obveznog mirovinskog fonda PBZCO kategorije A, koji ima najveći ostvaren prosječan godišnji prinos od osnutka među hrvatskim mirovinskim fondovima, vidljivo je da je PBZCO od 2015., koja je bila prva puna godina rada naših mirovinskih fondova kategorije A, ostvario prosječan godišnji prinos od 7,35 posto, dok je norveški fond u istom razdoblju ostvario prosječan godišnji prinos od 6,34 posto.

Različita struktura

Pritom treba uzeti u obzir različitu strukturu ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova i norveškog fonda. Dok norveški fond 69 posto imovine ulaže u dionice, oko 27 posto u obveznice te oko tri posto u nekretnine, hrvatski obvezni mirovinski fondovi kategorije A, sukladno zakonu, mogu maksimalno ulagati u dionice do 55 posto imovine, a u nekretnine ne mogu ulagati. Tako su ukupna ulaganja mirovinskih fondova u državne obveznice krajem lipnja iznosila 14 milijardi eura, ili 57 posto imovine, u dionice su uložili 5,8 milijardi eura, što čini 23,5 posto imovine fondova, od čega su ulaganja u domaće dionice činila 13,9 posto, a ulaganja u strane dionice 9,6 posto imovine obveznih mirovinskih fondova.

U usporedbi sa sličnim fondovima u drugim zemljama, hrvatskom članu dostupno je znatno više informacija i podataka o poslovanju fonda, o zaradama, prinosima, dnevnim promjenama, portfeljima, ključnim pozicijama u portfeljima, valutna struktura, što govori o transparentnosti sustava. Doda li se tome i da se prilikom svake nove uplate članu putem sms poruke dostavlja informacija o trenutnom stanju njegova računa, može se reći da je informiranost potpuna.

Prema podacima Regosa, od početka godine do 30. lipnja obveznim mirovinskim fondovima je pristupilo 37.786 novih članova ili prosječno mjesečno 6.298 članova, što je za 6,78 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine, kada su fondovima pristupila ukupno 40.533 nova člana ili prosječno mjesečno 6.756 članova.

Povećana imovina

Svi obvezni mirovinski fondovi su na kraju lipnja ove godine imali neto imovinu od 24,6 milijardi eura, što je za 315,6 milijuna eura više nego na kraju svibnja, dok im je od početka godine imovina povećana za 1,4 milijarde eura. Istodobno se mirovinskim fondovima povećao i broj članova pa su krajem lipnja imali ukupno 2.361.395 članova, odnosno 4.045 članova (0,17 posto) više u odnosu na prethodni mjesec.