SNIMIO: VEDRAN KARUZA
Zahvaljujući ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu danas tako više nego ranije u ACI-jeve marine dolaze nautičari iz cijeloga svijeta. Novost ove sezone predstavljaju čarteraši iz nordijskih zemalja koji sve više posjećuju ACI-jeve marine
povezane vijesti
- Spreman je riječki Winter pass za sve turiste, imati će besplatan ulazak u muzeje u zimskom periodu
- U ACI marini Opatija započelo snimanje novog kalendara s proslavljenim hrvatskim vaterpolistima
- Ispalo je da vrijeme nije glavni faktor. Brojke kažu da rujanske kiše i oluje nisu ozbiljnije naudile posezoni
U jubilarnoj, 40-oj godini poslovanja najveći lanac marina na Mediteranu ACI bilježi još jednu dobru nautičku sezonu. Kao što su nedavno objavili, prvo polugodište 2023. godine obilježio je pozitivan trend rasta. Nakon rekordne 2022. godine, rezultati ostvareni u prvoj polovini ove godine ukazuju na to da i ova godina ima potencijal biti uspješna kao i prethodna. U prvom polugodištu 2023. godine ACI je ostvario 14 milijuna eura prihoda od prodaje, što je 11 posto više u odnosu na prethodnu godinu ili 1,4 milijuna eura više, pri čemu je najznačajniji porast zabilježen kod usluge godišnjeg veza.
Na pitanje kakva je situacija bila u srpnju, u ACI-ju su kazali da u ovom trenutku ne mogu govoriti o konkretnim brojkama za srpanj jer je riječ o cjenovno osjetljivim informacijama koje nisu slobodni komentirati prethodno javnoj objavi financijskih izvješća.
Godišnji vez
– No, ono što sa sigurnošću možemo reći je da smo dosadašnjim tijekom sezone vrlo zadovoljni, kazala je Adriana Mišković, glasnogovornica ACI-ja te dodala da je u prvih pola godine ACI zabilježio 5-postotni rast fizičkih pokazatelja u odnosu na lani, prvenstveno kad je u pitanju godišnji vez, a koji ima 83-postotni udio u ukupnom povećanju fizičkih pokazatelja.
– Vjerujemo da je određenu ulogu za stjecanje ovakvih rezultata imao i ulazak Hrvatske u šengenski prostor i eurozonu jer je uklanjanjem fizičkih granica, omogućavanjem neometanog kretanja te prihvaćanjem eura kao nacionalne valute, mnogim nautičarima Hrvatska postala još privlačnija destinacija. Vlasnici plovila sa stalnim vezom u marinama našega sustava najčešće dolaze iz Slovenije, Njemačke, Austrije i Italije. Iako Hrvatsku posjećuju nautičari iz cijeloga svijeta, posebice sad kad više nema ograničenja prilikom kretanja, naša najvažnija emitivna tržišta i dalje čine gosti iz europskih zemalja, pojasnila je Mišković.
Zahvaljujući ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu danas tako više nego ranije u ACI-jeve marine dolaze nautičari iz cijeloga svijeta. Što se tiče čartera, određenu novost ove sezone predstavljaju čarteraši iz nordijskih zemalja koji sve više posjećuju ACI-jeve marine.
Na pitanje je li bilo povećanja cijene vezove ove godine, u ACI-ju su naveli kako su, iako je ACI u proteklih nekoliko godina investirao značajna sredstva u infrastrukturu svojih marina te podizanje kvalitete usluga, cijene tih istih usluga u njihovim marinama do prošle godine bile fiksne. Cijene usluga ostale su nepromijenjene tijekom trajanja pandemije koronavirusa, čime su, istakli su, maksimalno izišli u susret svojim gostima, ali i čarter kompanijama te partnerima.
– Iako su naši troškovi značajno porasli, posebice cijena električne energije koja je u posljednjih nekoliko godina višestruko porasla, cijene usluga u našim marinama ove smo godine povećali u prosjeku samo od 10 do 12 posto. Rast cijena na koji smo bili primorani odgovor je na inflatorne pritiske te povećanje cijena energenata, roba i usluga, istaknula je Mišković.
Posljedice pandemije
Inače, u ACI-jevom sustavu marina tijekom pandemijskih godina najviše su stradale južnije marine. Ove godine najveći rast u prvom polugodištu zabilježen je od usluge godišnjeg veza i to u iznosu od 957 tisuća eura, od čega je najznačajnije povećanje zabilježeno u ACI marinama Dubrovnik, Trogir, Vodice, Skradin, Rovinj te Umag, dok su prihodi od prodaje povećani u svim marinama. Inače, ACI marina Dubrovnik u prvom polugodištu ove godine bilježi 181 tisuću eura veće prihode od usluge godišnjeg veza, a na što je uz ulazak hrvatske u eurozonu i Schengen, utjecalo i spajanje juga s ostatkom Hrvatske Pelješkim mostom.
Također, nakon dvije pandemijske godine, u uvjetima ponovne uspostave turizma bez restrikcija, izvršena su kapitalna ulaganja u ACI marinu Dubrovnik i Korčula. Prepoznali su to i sve brojniji nautičari, koje sve više privlače i lokacije i usluge ovih konkretnih marina.
– ACI se na jugu ponosi nekima od najljepših marina na čitavom Mediteranu – prvenstveno ACI marinom Dubrovnik kao predvodnicom nautičkog turizma općenito u Hrvatskoj te ACI marinom Korčula, pitoresknom marinom koja slovi za turističku žilu kucavicu čitavog otoka Korčule. Upravo spomenute marine, uz najnoviju kariku ACI-jeva lanca, ACI marinu Slano, predstavljaju članice sustava u kojima se kontinuirano traži vez više, a osim nautičara, posjećuju ih i brojni gosti, kazala je Mišković.
Strateški razvoj ograničavaju produljenja koncesija
Ograničavajući faktor strateškog razvoja poslovanja ACI-ja je prvenstveno pitanje produljenja ugovora o koncesijama. Naime, sve ACI-jeve koncesije, izuzev marine Veljko Barbieri i sidrišta Žut, ističu 2030. godinu. Marini Veljko Barbieri, pak, ugovor o koncesiji istječe već 2027. godine.