Prema važećim zakonima, malodobna osoba ne može se sama ići testirati, već mora doći u pratnji roditelja. No dijete u Hrvatskoj može stupiti u spolni odnos uz pristanak s 15 godina
Dijelom zbog vikenda, a puno više zbog referenduma koji se danas održava, Svjetski dan borbe protiv AIDS-a koji se sada već desetljećima obilježava 1. prosinca, u Hrvatskoj će, nema sumnje, proći nezapaženo. No, referendum i današnji datum iz svjetskog zdravstvenog kalendara imaju puno toga zajedničkog, i to zasigurno puno više od onoga što se može činiti nekom tko današnji dan promatra iz perspektive referendumskog »za«.
Borba PROTIV
Referendum i Svjetski dan borbe protiv AIDS-a u prvom redu veže znanje i njegov nedostatak, te diskriminacija i borba PROTIV nje. Jer kao što svatko od nas u jednom trenutku može postati manjina, tako se svakom može dogoditi neizlječiva bolest. Najjače oružje u borbi protiv mnogih bolesti, pa tako i AIDS-a, upravo je znanje, a jedan od najboljih lijekova zasigurno je nulta tolerenacija na diskriminaciju. Nulta tolerancija na diskriminaciju sastavni je dio globalnih ciljeva borbe protiv AIDS-a i HIV-a kojim je u ovom trenutku u svijetu zaraženo 35,3 milijuna ljudi. Ono što posebno zabrinjava jest da se u toj brojci nalazi čak 2,1 milijuna adolescenata, upravo onog dijela populacije koji bi trebao činiti temelj nekih budućih obitelji.
S ciljem zaštite mladih osoba i njihove edukacije ovaj je tjedan u Rijeci održana tribina za mlade o HIV-u i AIDS-u. Na riječke srednjoškolce možemo biti ponosni: u kvizu koji je pratio tribinu pokazali su zavidnu razinu informiranosti, ali i tolerancije odgovarajući na pitanja o bolesti čiji je jedan od glavnih putova prijenosa upravo spolni put. Jedna od organizatorica tribine, dr. Đana Pahor, voditeljica Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, tvrdi da su pokazano znanje i stav riječkih srednjoškolaca, rezultat dugogodišnjih programa kojima se sustavno radi na edukaciji o AIDS-u, puno prije od uvođenja zdravstvenog odgoja u škole koji je kao dio kurikuluma samo logičan nastavak priče koju su zdravstveni radnici odrađivali s djecom i njihovim učiteljima.
– Za početak, moram reći da sam ja 1961. godište i da su se u moje vrijeme u prvom razredu osnovne škole dobivali bomboni, da smo slušali o pravilnom pranju zubi i tome slično. No, moramo znati da su danas pred novim generacijama i novi izazovi; danas imamo nasilje među mladima, imamo poremećaje prehrane i spolno prenosive bolesti među mladima. Mi stariji smo nekad diskutirali o tome što je promiskuitet i koji je to broj partnera. Sasvim mi je jasno da meni i jednom šesnaestogodišnjaku taj broj ne bi bio isti. Toga moramo biti svjesni, ističe dr. Pahor.
Ne zatvarajmo oči
Studije pokazuju da djeca u Hrvatskoj prvi put stupaju u intimne odnose između 14. i 15. godine. Dr. Pahor ističe da su to činjenice pred kojima nitko ne smije zatvarati oči: niti roditelj, niti učitelj, niti liječnik, kao ni društvo.
– Djeci treba dati oružje da kroz život prođu što bezbolnije, a jedno od najjačih oružja svakako je znanje. Ako znamo da postoje spolno prenosive bolesti, a da je spolnost sastavni dio čovjekova života, onda je sigurno da kad govorimo o zdravstvenoj kulturi, sastavni dio mora biti i čuvanje od spolno prenosivih bolesti, upozorava dr. Pahor.
Kao što je poznato, Hrvatska se s brojem od 1.102 slučaja zaraze HIV-om od prvog otkrivenog slučaja 1985. godine pa do danas, svrstava u zemlje s niskom incidencijom ove bolesti. No, struktura statistike prati svjetske trendove pa tako među zaraženima i kod nas postoje slučajevi zaraze HIV-om među adolescentima. U riječkom Centru za savjetovanje i testiranje na HIV koje djeluje od 2004. godine i koji je zabilježio 125 otkrivenih slučajeva, zabilježen je jedan slučaj zaraze HIV-om u tinejdžerskoj dobi. Dr. Pahor navodi da bi taj broj možda bio i veći da nema zakonske procedure, koja u slučaju malodobne djece nije u potpunosti anonimna.
Redovita testiranja
Ona vjeruje da će se procedura vezana za testiranje na HIV kod malodobnih osoba promijeniti, posebno ako se uzme u obzir činjenica da dijete u Hrvatskoj može stupiti u spolni odnos uz pristanak s 15 godina. Prema njezinom mišljenju, to znači da bi trebalo razmisliti i o tome da dijete u dobi od 15 do 18 godina u savjetovalište može doći samo na testiranje.
– Naravno, postavlja se pitanje pozitivnog nalaza u takvim slučajevima jer onda osim što treba obavijestiti roditelje, treba i pokrenuti cjelokupni sustav. Zato je još uvijek aktualan stav da roditelj bude prisutan, no ta nas pravna diskusija dijelom limitira jer je činjenica da su naša ciljna populacija mladi. Smatram da bi se svi mladi danas trebali redovito testirati i voljela bih da to bude jedan vid zdravstvene kulture u ljubavnom odnosu koja govori o poštovanju partnera i zaštiti vlastitog zdravlja – zaključuje dr. Pahor.
