Izvješća nekadašnjeg Fonda za privatizaciju nisu stizala pet godina u Sabor, ali ni SDP-ovci niti HDZ-ovci nisu se nervirali zato što tijelo koje nadzire privatizaciju ignorira svoju obvezu
ZAGREB » Da je SDP tvrtka i da na vrijeme nisu predali svoje svoje godišnje financijsko izvješće prijetila bi im puno manja kazna od one koja je propisana za stranke ukoliko u roku ne predaju svoja izvješća. Tvrtkama koje su obvezne svoja godišnja izvješća podnijeti Fini u slučaju da to ne učine na vrijeme ili ako to uopće ne učine, slijedi kazna od deset do sto tisuća kuna, dok se u slučaju SDP-a, koji nije poštivao Zakon o financiranju političkih stranaka, spominje i 60 puta veći iznos, odnosno kazna od šest milijuna kuna.
U najvećem privatizacijskom poslu u Hrvatskoj, privatizaciji Ine, zakonom je previđeno da Vlada svaka tri mjeseca parlament izvijesti o tome kako se odvija ta privatizacija. U razdoblju od 2003. do 2009. godine država je u nekoliko faza prodavala dionice Ine, ali nijedan, baš nijedan izvještaj o tome nije stigao u Sabor, iako ih je trebalo biti najmanje desetak. Niti je Vlada razmišljala o podnošenju takvih izvješća, niti se ikada bilo koja politička skupina, pa čak i oporbena, u parlamentu bunila protiv toga što ta izvješća ne stižu.
Manja kazna prijeti čak i proizvođačima duhana koji ne vode točne evidencije o markicama za plaćanje trošarina, zalihama duhana i prodaji i zalihama duhanskih proizvoda. Ako oni propuste u roku podnijeti izvješća, kazna je od 20 tisuća do milijun kuna. Deseci su još sličnih primjera, jer većina zakona koja definira odnose u nekom dijelu gospodarskog ili društvenog života u Hrvatskoj podrazumijeva podnošenje izvješća regulatorima koji kontroliraju stanje u određenoj djelatnosti.
Nadzor poslovanja
U Hrvatskoj se, ako se poštuje zakon, godišnje podnose milijuni, ako ne i deseci milijuna izvješća. No, najveća kazna za kašnjenje u izvješću predviđena je baš za političke stranke i to ju je u tako visokom iznosu 2011. godine definirala Vlada Jadranke Kosor. Dijelom je to bilo posljedica otkrivanja afere Fimi medija i nepravilnosti u financiranju HDZ-a, pa se željelo poslati poruku da takve situacije više neće biti moguće jer se postrožava nadzor poslovanja stranaka, a dijelom je Vlada bila pritisnuta zahtjevima Europske komisije.
Iako obveza podnošenje izvješća iskače iz svakog zakona, Hrvati se prema njoj zasad odnose kao prema neugodnoj formalnosti koju se može izbjeći ignoriranjem te je doživljavaju kao nužno zlo stavljeno reda radi u zakone. Tako je čak u periodu od 2008. do 2010. godine Fina registrirala gotovo 38 tisuća poduzetnika koji čak tri godine zaredom nisu poštivali zakon i nisu Financijskoj agenciji podnijeli svoje izvješće.
Diktat vlasti
Pokušaj SDP-a da kašenjenje u predaji izvješća opravda nesuvislim obrazloženjima, koja su se pokazala neistinita, pokazuje samo da još uvijek ni u toj stranci svi do kraja ne razumiju da takvo izvješće nije puka formalnost, a da rokovi nisu okvirno određeni reda radi.
