Od svih mogućnosti hrvatski građani i dalje ušteđevinu najčešće ulažu u bankovne depozite, štednjom na računima ili oročenjem. Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju trećeg tromjesečja lani ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 118,35 milijardi eura, što je za pet posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno 11,6 posto ili 12,3 milijardi eura više nego godinu dana prije.

Kućanstva su najviše financijske imovine držala u gotovini i depozitima – 50,3 milijarde eura. Slijede osiguranja i mirovine – 30,5 milijardi eura, dok su u vlasnički kapital i dionice investicijskih fondova imali uloženo 28,7 milijardi eura, navodi HNB.

Popularni trezorci

Ekonomski stručnjaci nerado savjetuju gdje je najsigurnije i najunosnije ulagati teško ušteđeni novac jer univerzalno rješenje ne postoji, a ovisi i o brojnim faktorima.

Podatak Eurostata iz 2024. godine da čak 91,1 posto Hrvata živi u vlastitoj nekretnini pokazuje sklonost ulaganja novca u takvu imovinu. Posljednjih godina građani sve više ulažu u mirovinske fondove, u drugi i treći mirovinski stup, što potvrđuje i podatak da je neto imovina obveznih mirovinskih fondova u rujnu prošle godine iznosila približno 25,8 milijardi eura, a dobrovoljnih mirovinskih fondova oko 1,6 milijardi eura u studenom lani.

Značajno se ulaže i u investicijske fondove UCITS, čija je ukupna neto imovina u studenom 2025., prema podacima Hanfe, iznosila oko 4 milijarde eura. Trend koji je posebno pojačao posljednjih godina je ulaganje u državne obveznice i »trezorce«.

Investiranje ušteđevine u dionice u tržišno orijentiranim razvijenim zemljama daleko je najbolji oblik ulaganja, a s obzirom na to da smo i građani EU-a to znači da možemo ulagati i u dionice u cijeloj Uniji bez ograničenja.

Građane koji su zbog brže i veće zarade skloni i riskirati su se okušali ulaganjima u kriptovalute. Takvih je u Hrvatskoj ipak znatno manje jer traži puno veće predznanje, a rizik je veliki. No sve veću popularnost steklo je ulaganje u zlato i srebro.

Ekonomski stručnjaci tvrtke Centar Zlata napravili su analizu u kojoj su usporedili različite oblike ulaganja kako bi otkrili njihove performanse proteklih godinu dana te ih stavili u zajedničku perspektivu s plemenitim metalima poput zlata i srebra. U analizi referentnim uzimaju razdoblje cijele protekle godine i ulaganje hipotetskih 1.000 eura.

– Da ste na početku 2025. godine hipotetskih 1.000 eura ostavili na računu u banci, sada bi to vrijedilo 1.001,70 eura, s tim da bi vam banka uzela naknade za održavanje računa pa je i tih 1,7 eura zarade upitno.

Drugim riječima, niti jednu kavu si ne možete priuštiti s kamatom koju bi vam banka dala na 1.000 eura. U slučaju da ste tih tisuću eura na početku godine dugoročno oročili banka vam je u godinu dana prosječno isplatila 9 eura i 40 centi kao kamatu na oročeni depozit.

Istovremeno, inflacija u Hrvatskoj, na godišnjoj razini iznosi 4,5 posto što znači da vaš novac gubi 4,5 posto na vrijednosti u godini dana, objašnjava Vedran Topalušić, direktor tvrtke Sky Media.

Ulaganje u trezorske zapise i narodne obveznice smatra se jednim od sigurnijih ulaganja, no stručnjaci Centra Zlata kažu da s uloženih 1.000 eura u državne vrijednosnice poput trezoraca i narodnih obveznica, zarada u protekloj godini bi iznosila oko 25 eura.

– Ako je stopa inflacije 4,5 posto, a ovogodišnji prinos 2, 5 posto, to zapravo znači da smo u minusu dva posto. Takav gubitak se možda ne čini tako velikim, no kad bismo, primjerice, naredna tri desetljeća svake godine gubili toliku vrijednost, na koncu bi naše ulaganje imalo gotovo 50 posto manje kupovne moći nego što je imao inicijalni iznos, izračunali su stručnjaci.

Gubitak na kriptovalutama

Kod ulaganja u indeksne fondove i dionice upozoravaju da treba računati i na zaračunavanje različitih naknada, od ulazne i izlazne naknade od kojih svaka može iznositi od 1 do 2 posto, naknade za upravljanje do 1,2 posto te naknade depozitarnoj banci i regulatoru, obično oko 0,2 posto.

Ako se ulaže u dionice preko brokera, potrebno je platiti brokersku proviziju do jedan posto, naknadu za čuvanje do 0,3 posto i transakcijsku naknadu oko 0,1 posto. Na koncu ostvareni je prinos podložan plaćanju poreza na kapitalnu dobit od 12 posto, a na ovo valja uračunati i inflaciju od 4,5 posto.

Ulaganje ušteđevine od 1.000 eura u kriptovalute poput Bitcoina prošle godine bi donijelo gubitak od 6 posto i ulagaču bi ostao 941 euro.

Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata, tvrdi da su se plemeniti metali, ponajprije investicijsko zlato i srebro, pokazali kao jedan od najefikasnijih i najsigurnijih oblika ulaganja u protekloj godini.

– Ovo nas ne treba čuditi, budući da se fizičko zlato i srebro smatraju tradicionalnom zaštitom vrijednosti od pojava kao što su visoka inflacija te gospodarskih i društvenih kriza.

Novac u vidu papirnatih valuta polako gubi kupovnu moć, a banke daju zanemarive kamate na štednju. Trezorski zapisi kao niskorizičan instrument s relativno niskim prinosom nisu adekvatan način za očuvanje vrijednosti i »borbu« protiv inflacije.

Kriptovalute poput Bitcoina su podbacile i pokazale zašto je njihova volatilnost jedan od glavnih negativnih rizika za ulagače. Dionice i nekretnine, unatoč solidnoj zaradi, isto tako iziskuju niz troškova, objašnjava Ivanović dodajući da ulagači stoga sve češće pribjegavaju utočištima koja štite vrijednost njihovog novca.

Naglašava također da je riječ o instrumentima niskog rizika koji su u posljednjih godinu dana, ne samo pobijedili inflaciju, već donijeli i pozamašnu zaradu svojim ulagačima.

– Cijena zlata u proteklih je 12 mjeseci porasla za više od 43 posto, dok je cijena srebra u istom razdoblju skočila više od 110 posto, podsjeća Ivanović.

Važno je istaknuti da se u Hrvatskoj na investicijsko zlato ne plaća PDV, a oslobođeno je i plaćanja poreza na kapitalnu dobit u slučaju prodaje. Srebro je, pak, oslobođeno plaćanja poreza na kapitalnu dobit u slučaju prodaje, ali nije oslobođeno plaćanja PDV-a koji u Hrvatskoj iznosi 25 posto.

“Dvosjekli mač” ulaganja u nekretnine

Stručnjaci tvrde da ulaganje u nekretnine primjerice u Zagrebu, donosi prosječni godišnji rast od 10 posto. Promatrajući jedinični prinos na svakih 1.000 uloženih eura on bi iznosio stotinjak eura.

Uzimajući u obzir niz troškova i poreza za trgovanje nekretninama te činjenica da samo posjedovanje nekretnine sa sobom nosi i druge obveze u vidu raznih komunalnih davanja, osiguranja i drugih troškova.

Poželite li prodati svoju nekretninu, to će vas vjerojatno koštati dosta vremena, a često i živaca. Kada na baznih 1.000 eura uloženih u nekretninu u prethodnih 12 mjeseci, uračunamo sve troškove koje smo možda imali kroz godinu, zajedno s inflacijom, pitanje je jesmo li doista zaradili 100 eura.