ZAGREB – Predsjednik Zoran Milanović otkrio je sve karte u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda, jučer je u Sabor poslao dopis kojim je od Odbora za pravosuđe zatražio mišljenje o Zlati Đurđević, koja je njegova kandidatkinja.

No, budući da je predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio da neće u dnevni red uvrstiti Milanovićev prijedlog za predsjednicu Vrhovnog suda jer Zlata Đurđević prethodno nije prošla javni poziv uređen Zakonom o sudovima, realna je mogućnost da on taj dopis uopće ne proslijedi Odboru za pravosuđe.

Stoga su se iz Ureda predsjednika i izravno obratili Odboru za pravosuđe koji vodi SDP-ovac Mišel Jakšić. Još prije dva tjedna nam je Jakšić rekao da će Milanovićev prijedlog, kad stigne, uvrstiti u dnevni red sjednice Odbora, svjestan da će se HDZ tome usprotiviti i da se formalna rasprava vjerojatno neće moći održati. Mišljenje o Zlati Đurđević, što također nalaže Ustav, mora dati i Opća sjednica Vrhovnog suda, pa je Milanović isti dopis uputio i predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi.

Sama Zlata Đurđević je Saboru dostavila svoj životopis i opširnu bibliografiju, dakle, čini se, spremna je za borbu, pa makar joj trenutačne šanse da bude izabrana nisu velike.

Moguće rješenje

– Izuzetno cijenim što je predsjednik Republike prepoznao moj znanstveni i stručni rad i javno zalaganje za vladavinu prava i demokratski sustav te me je predložio na čelno mjesto sudbene vlasti. Moj osobni integritet, dosadašnji rezultati i profesionalna nastojanja mi nalažu da ga prihvatim te da i u Ustavom predviđenom političkom načinu izbora štitim ugled dužnosti predsjednika Vrhovnog suda i sutkinje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zadržavajući svoju samostalnost i neovisnost. Stoga ću u ovom postupku, kao i do sada, poštovati vladavinu prava i pravni poredak Republike Hrvatske, što je i glavna i jedina zadaća sudbene vlasti, rekla nam je Zlata Đurđević.

U toj njezinoj izjavi sadržan je i odgovor na naše pitanje hoće li možda sudjelovati u javnom pozivu, u slučaju da on bude ponovljen. Nije izravno na to odgovorila, ali nije niti otklonila tu mogućnost. Predsjednik Milanović jučer je rekao da se neće protiviti ako se Zlata Đurđević bude poželjela prijaviti na novi javni poziv. Na Pantovčaku ističu i da će predsjednik, kad bi do toga došlo, opet napraviti ono na što ga obvezuje Ustav, zatražiti i drugi put od Odbora za pravosuđe i Opće sjednice Vrhovnog suda mišljenje o Zlati Đurđević. Na ovaj bi se, znači, način mogao riješiti spor oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Međutim, Zakon o sudovima ne definira propozicije ponavljanja javnog poziva.

Ministar Ivan Malenica apelira zato na Milanovića da izvijesti Državno sudbeno vijeće da nije zadovoljan niti jednim kandidatom, kako bi zatim to tijelo raspisalo novi javni poziv.

Jedno veliko »ali«

Ali, predsjednik Republike i jučer je izjavio da ne planira komunicirati s DSV-om. Preostaje onda opcija izmjena Zakona o sudovima, kojima bi se propisao postupak u situacijama kada predsjednik ne želi za predsjednika Vrhovnog suda predložiti nikog od prijavljenih na javni poziv, pa ga DSV mora ponoviti. I Malenica je proteklih dana o tome govorio. U tom bi se slučaju u završne i prijelazne zakonske odredbe trebalo ugraditi da se te izmjene primjenjuju i na javni poziv koji je već u tijeku.

Dok se spomenuti zakon ne promijeni, u HDZ-u se nadaju da će im pravno uporište za daljnje postupanje pružiti Ustavni sud, od kojeg Dario Juričan zahtijeva ocjenu ustavnosti dijelova Zakona o sudovima koje Milanović osporava. Predsjednik Republike jučer je kazao da ima informacije da se Ustavni sud već pokrenuo, da je njegov predsjednik Miroslav Šeparović za izvjestiteljicu u ovom predmetu odabrao Snježanu Bagić i da je ona već odredila savjetnike koji će napisati odluku da je ovo zakonsko rješenje u skladu s Ustavom.

Milanović tvrdi da Ustavni sud naprosto tako funkcionira, da Šeparović u dogovoru sa svojim kumom Vladimirom Šeksom odrađuje sve u prilog HDZ-a. Nema sumnje da bi Ustavni sud, u kojem većinu čine suci izabrani na prijedlog HDZ-a, brzom odlukom da Milanović nije u pravu osnažio Jandrokovićevu poziciju u nastojanju da spriječi da se u Saboru otvori rasprava i glasuje o Zlati Đurđević. Šeparović je tek priopćio da je i predsjednik Republike dužan poštovati odluke Ustavnog suda i da Milanovićeve izjave neće utjecati na njihov rad.

Taktika u parlamentu

SDP-u, čiji se predsjednik Peđa Grbin i jučer vrlo pozitivno izražavao o predstojnici Katedre kaznenog pocesnog prava zagrebačkog Pravnog fakulteta, na raspolaganju je odredba Poslovnika u kojoj se navodi da je »predsjednik Sabora dužan predložiti dopunu dnevnog reda kada to traži, tijekom sjednice, u pisanom obliku trećina ukupnog broja zastupnika«. SDP-ovca su 33 i trebali bi im potpisi još barem 18 oporbenih zastupnika za postupak koji se vrlo rijetko koristi u Saboru i zatraže od Jandrokovića da izbor Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda uvrsti u dnevni red. Kad bi on na to pristao, po isteku 60 dana 30 zastupnika bi svojim potpisima moglo nametnuti raspravu i glasovanje o toj točki dnevnog reda. Ali, predsjednik Sabora djeluje vrlo odlučan da onemogući otvaranje u Saboru teme izbora Zlate Đurđević. Prema tome, na njezinom putu da postane predsjednica Vrhovnog suda puno je još nepoznanica i prepreka.

Inače, sa Zlatom Đurđević, koju je Plenkovićeva vlada odredila kao rezervnu kandidatkinju za hrvatskog suca Europskog suda za ljudska prava, Milanović je i osobno razgovarao, ali prvi je kontakt s njom nedavno uspostavio Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika. Nije to za Miljenića možda bila najugodnija zadaća, jer on je kao ministar pravosuđa u Milanovićevoj vladi 2013. raspustio radnu skupinu za izmjene Zakona o kaznenom postupku, kojoj je na čelu bila upravo Zlata Đurđević. Miljenić je bio nezadovoljan tempom kojim je radila ta skupina.

No, kasnije su se stavovi njih dvoje o nekim stvarima podudarali. Zlata Đurđević je, primjerice, konstatirala da osnivanje Visokog kaznenog suda predstavlja »zadnji čavao u lijes Vrhovnog suda«, a Miljenić i Grbin su od Ustavnog suda zatražili ocjenu ustavnosti zakona kojim je osnovan Visoki kazneni sud.