Od kraja 2007. do studenog prošle godine okvirni krediti porasli za oko dvije milijarde kuna, a zaposlenih je sve manje. Dok minusi (kratkoročno) spašavaju kućni budžet, padaju kartični i auto-krediti
RIJEKA Ukupni minusi po tekućim računima građana kod domaćih banaka popeli su se na nevjerojatnih 7,5 milijardi kuna, podatak je Hrvatske narodne banke, koja kunske okvirne kredite po tekućim računima prati i kao zasebnu skupinu iako ih u redovnim izvješćima vodi unutar velike skupine »ostalih kredita«.Gruba računica kaže da bi to značilo da minus po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi između 1.600 i 1.700 kuna. Međutim, minus po tekućem može imati samo onaj tko ima tekući račun, a tekući račun pak može imati građanin koji prima plaću odnosno mirovinu, s tim da opet ne znači da ga svi koji primaju neki dohodak i imaju, niti da su u minusu. Ako se uzme da ima oko dva milijuna tekućih računa, prosječni bi minus po tekućem iznosio oko 3.750 kuna. Iz HNB-a su nam dostavili podatke o kretanju okvirnih kredita po tekućim računima građana, odnosno »realiziranih depuštenih prekoračenja« po mjesecima i godinama, a ti podaci kažu da su primjerice od kraja 2007. do studenog prošle godine okvirni krediti porasli za oko 2 milijarde kuna, s tadašnjih 5,4 na 7,4 milijarde kuna, pri čemu treba uzeti u obzir da je i sve manje zaposlenih, što znači da su oni koji primaju plaću napravili više minusa.
Hrana i režije
Početkom pak 2004. godine, dok je kreditni bum još bio u svom punom zamahu, minusi po tekućim računima su, prema podacima HNB-a, ukupno iznosili tek 2,8 milijardi kuna. Već do kraja iste godine porasli su na 3,3 milijarde. Krajem pak 2005. iznosili su 4,2 milijardi kuna, da bi se do konca 2006. povećali na 4,8 milijardi kuna. Krajem 2007. narasli su na spomenutih 5,5 milijardi kuna, pa ispada da su tih prijekriznih godina rasli dosta brzo, za 500 do 600 milijuna kuna godišnje, što je u skladu sa snažnim trendom zaduživanja svih sektora koji je pratio to razdoblje.Snažan skok iskorišteni dozvoljeni minusi su međutim ostvarili 2008. godine, kada je i krenula globalna kriza, iako realni sektor u Hrvatskoj još nije bio značajnije pogođen. U tih godinu dana građani su se putem okvirnih kredita na tekućim računima zadužili za novih milijardu kuna, pa su krajem 2008. minusi porasli na 6,4 milijarde kuna. Tijekom 2009. nastavio se međutim njihov trend rasta, iako nešto sporiji. Te su godine porasli za novih 600-tinjak milijuna kuna, na 7 milijardi kuna. U skladu s trendom razduživanja stanovništva, stagnirali su, odnosno oscilirali oko iste vrijednosti tokom 2010. i 2011. godine, no u 2012. nastavio se opet njihov blagi rast, te su najvišu vrijednost dosegli u listopadu prošle godine kada su se popeli na spomenutih 7,45 milijardi kuna, da bi se u studenom blago korigirali na 7,38 milijarde kuna. Ako se usporedi kretanje minusa u odnosu na druge skupine kredita, uočava se da se građani otkako je nastupila kriza u ukupnom iznosu razdužuju, jer padaju auto, kartični te hipotekarni krediti, dok stambeni stagniraju ili su čak i nešto veći, dijelom zbog kretanja tečaja. Minusi su pak prvo rasli, da bi potom stagnirali, no u zadnje vrijeme ponovno nastavljaju polagano ali sigurno rasti. Često je upravo ovaj vid kredita spas za krpanje mjesečnog kućnog budžeta, jer se iz minusa kupuje hrana, odjeća, plaćaju režije, te namiruju drugi sitni troškovi koje tekući prihodi očito sve teže pokrivaju budući da novac sve manje vrijedi uslijed rasta cijena i troškova života. Realno stagniraju pak ili padaju krediti kojima se kupuju trajnija dobra, stanovi i automobili, a smanjuje se čak i zaduženost po karticama…
Najviše kamate
Treba istaknuti da upravo minusi po tekućim računima imaju i najviše kamate, tek nešto manje od 12 posto, budući da je to zakonska gornja granica za ugovornu kamatnu stopu. Banke stoga »vole« ove kredite jer na njima dobro zarađuju, a iz njih se opet najteže »ispetljati«, pa je riječ o stabilnom i redovitom prihodu za banku, ali i o nemalom mjesečnom trošku kamate za svakog zaduženog. Banke stoga omogućavaju ulazak u minus i do iznosa trostruke plaće, s tim da se njegova visina periodično korigira ovisno o promjeni mjesečnih priljeva. Inače, skupina kredita u koju ulaze minusi (riječ je o »ostalim kreditima« u koje, uz minuse, ulaze i potrošački, gotovinski i drugi »brzi« krediti) na kraju studenog prošle godine iznosila je 51,7 milijardi kuna, dok unutar te skupine loših ili nenaplativih kredita ima oko 13 posto, čemu vjerojatno doprinosi i sve češći ulazak u crveno, odnosno iz dopuštenih minusa (koje prati ova evidencija) u nedopuštene što, ako se desi, banka odmah sankcionira opomenama, a u duljem vremenu aktivira i druge instrumente naplate svog potraživanja. Očito su minusi, i dozvoljeni i nedozvoljeni, kao i ovrhe, sve češći dio naše svakodnevnice.
