RIJEKA – Realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao bi se smanjiti za 9,7 posto, što je izraženija kontrakcija u odnosu na pad ekonomske aktivnosti zabilježen nakon eskalacije globalne financijske krize. Pritom se očekuje smanjenje svih sastavnica domaće i inozemne potražnje. Tijekom 2021. očekuje se godišnji rast gospodarske aktivnosti od 6,2 posto, pri čemu je važno istaknuti da je rast izložen negativnim rizicima, poglavito izbijanja drugog vala pandemije.

Te da spomenuta stopa rasta u sljedećoj godini neće omogućiti dosezanje pretkrizne razine gospodarske aktivnosti, ističe se u najnovijoj publikaciji Hrvatske narodne banke »Makroekonomska kretanja i prognoze«, jučer objavljenoj.

Uz opasku da su ocijenjene i projicirane veličine BDP-a i njegovih sastavnica izložene iznimno velikom stupnju neizvjesnosti, koji je poglavito vezan uz razvoj epidemiološke situacije, u HNB-u su izradili posebnu analizu, odnosno okvir unutar ove publikacije pod nazivom »Alternativni scenarij projekcije monetarne politike uz pretpostavku drugog vala pandemije«.

Tamo se navodi da bi, pod pretpostavkom novog vala pandemije u četvrtom tromjesečju tekuće godine, pad realnog BDP-a mogao u cijeloj 2020. biti izraženiji u usporedbi s osnovnim projekcijskim scenarijem i iznositi 11,4 posto. Negativan šok iz posljednjeg tromjesečja 2020. djelomično bi se prelio i na 2021., a povratak na razinu gospodarske aktivnosti iz 2019. u pesimističnom se scenariju očekuje tek tijekom 2023.

Posljedice karantene

– Ključne razlike između scenarija odnose se na epidemiološke pretpostavke i intenzitet šokova na domaću i inozemnu potražnju koji su posljedica pandemije i karantene (lockdown), odnosno primijenjenih, strogih mjera za suzbijanje širenja virusa. U tom razdoblju gotovo su bile obustavljene sve gospodarske aktivnosti koje se ne smatraju nužnima.

U scenarijima se stoga razlikuju početne pretpostavke o očekivanim gospodarskim kretanjima u europodručju, pretpostavlja se različito kretanje prihoda od izvoza turizma, određuje različiti intenzitet šoka osobne potrošnje i investicija te se također pretpostavlja različit negativni utjecaj šokova na potencijalni rast BDP-a, tumače u HNB-u.

Opisuju da se u osnovnom scenariju očekuje blaža kombinacija nepovoljnih šokova. U drugom tromjesečju 2020. pretpostavlja se tako šok autonomne osobne potrošnje (smanjenje od 30 posto) i investicija (25 posto) u odnosu na osnovnu projekciju iz prosinca 2019. Procijenjeni pad gospodarske aktivnosti u europodručju u 2020. mogao bi iznositi 7,5 posto, dok se za 2021. očekuje oporavak od 5,5 posto.

U ovoj se godini očekuje pad prihoda od turističke potrošnje gostiju iz inozemstva za 70 posto na godišnjoj razini, dok se za 2021. očekuje zamjetan rast, ali još uvijek prihod niži od onoga u 2019.

Pretpostavlja se da bi gospodarska kriza izazvana pandemijom mogla ostaviti trajne posljedice u domaćem gospodarstvu, pri čemu se očekuje blagi pad potencijalne stope rasta BDP-a. U pesimističnom pak scenariju očekuje se da bi u četvrtom tromjesečju 2020. moglo doći do novog vala pandemije »uz blažu reakciju nositelja ekonomske politike u odnosu na restriktivne mjere poduzete u prvom valu zbog iskustava stečenih u obuzdavanju pandemije.«

Nova ograničenja

– S obzirom na očekivani novi val pandemije pad realnog BDP-a u europodručju bio bi veći i iznosio bi 10 posto na godišnjoj razini, uz nešto snažniji oporavak (7 posto) u 2021. nego u osnovnom scenariju, a ponajviše zbog učinka baznog razdoblja. Kada je riječ o padu prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju, uz pretpostavku da bi se mjere ograničenja putovanja u inozemstvo na glavnim emitivnim tržištima uvele i u četvrtom tromjesečju, očekuje se da bi se prihod od pruženih usluga u turizmu dodatno smanjio te bi pad na godišnjoj razini iznosio 75 posto.

Stoga bi u ovom scenariju dugoročni učinci krize na domaće gospodarstvo bili veći te se očekuje izraženije smanjenje potencijalne stope rasta BDP-a, poručuju u HNB-u. Primijenjene fiskalne mjere mogle bi ublažiti pad BDP-a u 2020. godini približno za 0,8 postotnih bodova.

Pritom se najveći učinak fiskalnih mjera očituje kao ublažavanje pada osobne potrošnje i, u manjem obujmu, investicija. Dakle, u osnovnom scenariju povratak na razinu iz 2019. očekuje se tek tijekom 2022., a u pesimističnom scenariju kasnije, odnosno tijekom 2023. Takva kretanja, navodi se, upućuju na kraći ili dulji oporavak u obliku slova U.

S druge strane, ni u jednom se scenariju tijekom projekcijskog horizonta ne očekuje približavanje projiciranoj razini BDP-a iz osnovnog scenarija s kraja 2019., zaključuju analitičari središnje banke.