Iako žene u Hrvatskoj brojem nadmašuju muškarce, statistike pokazuju duboko ukorijenjene razlike u obrazovanju, zapošljavanju, plaćama, položaju na tržištu rada, pa i u političkoj i znanstvenoj zastupljenosti.

Nova digitalna publikacija »Žene i muškarci u Hrvatskoj 2025.« Državnog zavoda za statistiku ne nudi samo odgovore na pitanja poput »Tko živi dulje?« ili »Tko više zarađuje?«, već i presjek demografskih, socijalnih i ekonomskih trendova koji oblikuju hrvatsko društvo – i to često vrlo različito za žene i muškarce.

Prema procjeni, sredinom 2023. u Hrvatskoj je bilo više žena od muškaraca i to 1.990.202 žene ili 51,6 posto i 1.869.484 muškaraca ili 48,4 posto. U istoj godini u dobi od 0 do 14 godina bilo je 13,4 posto ženske djece i 15 posto muške. U dobi od 15 do 64 godine bilo je 60,8 posto žena i 65,3 posto muškaraca. U dobi iznad 65 godina bilo je 25,8 posto žena i 19,7 posto muškaraca.

Prosječna starost stanovništva iznosila je za žene 46,1 godinu, a muškaraca 42,6. U obje kategorije vidljivo je veliko produljenje životnog vijeka u odnosu na 1953. godinu kada je prosječna starost žena u Hrvatskoj bila 31,9, a muškaraca 29,3 godine.

Demografski trendovi

Usporedba podataka o rođenima i umrlima iz 1950. i 2023. godine otkriva duboke promjene u demografskim trendovima u Hrvatskoj. Dok je 1950. godine rođeno čak 95.560 djece (46.256 djevojčica i 49.304 dječaka), u 2023. godini broj živorođene djece gotovo je trostruko manji – ukupno 32.170, od čega je 15.815 djevojčica i 16.355 dječaka.

Pad broja rođenih djece rezultat je niza faktora – urbanizacije, promjene društvenih vrijednosti, sve kasnijeg rađanja, manjih obitelji, migracija i općenitog starenja stanovništva.

Zanimljivo je i da se omjer spolova pri rođenju donekle uravnotežio. Dok je 1950. godine rođeno 48,4 posto djevojčica i 51,6 posto dječaka, 2023. taj omjer iznosi 49,2 posto djevojčica i 50,8 posto dječaka, što je u skladu s globalnim prosjekom.

Promjene su još uočljivije kada se pogleda prosječna starost umrlih. U 1950. godini žene su u prosjeku umirale sa samo 45,9 godina, a muškarci sa 42 godine, dok je 2023. prosječna dob pri smrti za žene iznosila je 80,7, a za muškarce 73,3 godine.

Ovaj gotovo dvostruki porast životnog vijeka odražava napredak u medicini, javnom zdravstvu, prehrani i uvjetima života.

Osim dužeg života, vidljiva je i promjena u obrascu smrtnosti među spolovima. Godine 1950. umrlo je više muškaraca (52,2%) nego žena (47,8%), dok je u 2023. omjer gotovo izjednačen – umrlo je 25.658 žena i 25.617 muškaraca.

No, kako žene danas žive dulje, očekivano je da u starijim dobnim skupinama čine većinu. Ovi podaci potvrđuju da se Hrvatska, poput većine europskih zemalja, suočava s izazovima niskog nataliteta i starenja stanovništva – procesima koji imaju dalekosežne posljedice na mirovinski sustav, zdravstvo, obrazovanje i tržište rada.

Manje plaće i mirovine

Unatoč formalno jednakim pravima, razlika u prosječnim primanjima žena i muškaraca u Hrvatskoj i dalje je vidljiva. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, žene su prosječno zarađivale 1.290 eura mjesečno, dok su muškarci za isti rad primali 1.342 eura. To znači da žene ostvaruju 96,1 posto plaće koju primaju muškarci.

Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u 2024. godini bilo je prijavljeno 55,9 posto žena i 44,1 posto muškaraca. Siromaštvom je lani bilo pogođeno 22,2 posto žena i 18,3 posto muškaraca. Kod oba spola najugroženije su osobe iznad 65 godina.

No, razlike ne prestaju s plaćom. One se dodatno produbljuju u mirovini. U prosincu 2024. godine žene su činile većinu korisnika mirovine (53,7%), no njihova prosječna mirovina iznosila je 506,28 eura, naspram 610,27 eura koliko su primali muškarci.

Uzrok je višestruk: žene su, prema službenim podacima, imale kraći mirovinski staž – prosječno 30 godina, 2 mjeseca i 15 dana, dok su muškarci radili gotovo tri godine duže, u prosjeku 32 godine, 9 mjeseci i 27 dana.

Što se tiče zaposlenih prema djelatnosti muškaraca je puno više u granama poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, rudarstva i vođenje, prerađivačkoj industriji, u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, u opskrbi vodom,, uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadnom te djelatnosti sanacije okoliša, u građevinarstvu, prijevoz i skladištenju te u kategoriji informacije i komunikacije.

Žena je puno više u obrazovanju, uslužnim djelatnostima, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te financijskim djelatnostima i djelatnosti osiguranja.

Stakleni strop

Podaci pokazuju dramatičan pomak u obrazovnoj i profesionalnoj strukturi žena u Hrvatskoj tijekom posljednjih šest desetljeća. Naime, 1960. tek je 29,5 posto liječnika bilo ženskog spola, dok danas žene čine gotovo dvije trećine doktora medicine, odnosno 63,8 posto.

Sličan trend vidljiv je i u znanosti. Tako je 1970. godine u Hrvatskoj bilo 26,2 ženskih i 73,8 posto muških doktora znanosti dok je prošle 2024. godine bilo 60,1 ženskih i 39,9 posto muških doktora znanosti.

Ovaj porast nije slučajan, on je posljedica šireg obrazovnog uzleta žena. Početkom 60-ih, samo je trećina studenata bila ženskog spola, a 2023./2024. žene čine većinu studenata, 58,4 posto, i diplomiranih – 61,6 posto.

Visoko obrazovanje, koje je 1960. bilo privilegija manjine, danas je znatno dostupnije, i ženama i muškarcima. No, među ženama i dalje postoji veći udio onih s osnovnim obrazovanjem ili manje (24,9% prema 15,3% kod muškaraca), što upućuje na generacijske razlike – starije žene često imaju niži obrazovni stupanj od svojih muških vršnjaka.

Spolna podjela zanimanja vidi se već u srednjoj školi. Kod učenika koji su završili srednju školu 2023./2024. kod ženske djece njih čak 74,3 posto završilo je umjetničke škole, dok je iste završilo 25,7 muške djece.

No, s druge strane industrijske i obrtničke srednje škole završilo je 71,2 posto mladića i 28,8 posto djevojaka. Gimnazije je završilo 64 posto djevojaka i 36 posto mladića. Srednje škole za mladež s teškoćama u razvoju završilo je 40,7 djevojaka i 59,3 posto mladića.

Iako žene u obrazovanju brojem nadmašuju muškarce, na vrhu hijerarhije stvari stoje drukčije. Samo 11,1 posto rektora su žene, više je i muškaraca koji su dekani i to 70,4 posto, a 29,6 žena.

Što se tiče ravnatelja srednjih škola oba spola su zastupljena skoro podjednako odnosno ima 49,1 posto ravnateljica i 50,9 posto ravnatelja. Ipak, što se tiče osnovnih škola tu je više žena i to 61,4 posto u odnosu na 38,6 posto ravnatelja. Ovi podaci otkrivaju da obrazovni sustav jest feminiziran, ali vodeće pozicije i dalje drže muškarci.

Zanimljiv obrazac

Statistički podaci o rodnoj zastupljenosti na hrvatskim sudovima otkrivaju zanimljiv obrazac: iako žene danas čine većinu u hrvatskom pravosuđu, vertikalna segregacija ostaje prisutna.

Sutkinje prevladavaju u svakodnevnoj sudskoj praksi, ali u hijerarhijskom vrhu sustava i dalje dominiraju muškarci. Na Ustavnom sudu Republike Hrvatske, udio žena iznosi svega 30,8 posto, a nešto viši je na Vrhovnom sudu – 31,2 posto.

Na trećem je mjestu Visoki kazneni sud gdje je žena više od pola i to 53,8 posto. Na svim drugim sudovima u Hrvatskoj puno je više sutkinja nego sudaca. Tako je na Visokom prekršajnom sudu udio sutkinja 66,7 posto, na županijskim sudovima 68,2 posto sutkinja, na općinskim i općinskim prekršajnim sudovima 75,1 posto, a na trgovačkim sudovima 77,5 posto.

Od 1990. do 2024. godine udio žena u hrvatskom političkom životu raste, ali i dalje ostaje znatno ispod razine ravnopravne zastupljenosti. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, žene su činile tek 5 posto saborskih zastupnika. Do 2024. taj se udio povećao na 25 posto, što predstavlja napredak, no i dalje znači da tri od četiri zastupnika čine muškarci.

Slična situacija prisutna je i u izvršnoj vlasti – 1990. godine nije bilo nijedne ministrice u Vladi Republike Hrvatske, dok je 2024. godine udio žena među ministrima iznosio svega 10 posto.

Drugim riječima, od svakih deset članova Vlade – samo je jedna žena. Unatoč formalnoj ravnopravnosti i postojanju mjera poput rodnih kvota na izbornim listama, žene u Hrvatskoj i dalje ne sudjeluju ravnopravno u političkom odlučivanju.

Podaci o migracijama također pokazuju izražene razlike: u Hrvatsku se doselilo 68,5 posto muškaraca i 31,5 posto žena, a odselilo se 63,1 posto muškaraca i 36,9 posto žena.

To ukazuje da su muškarci mobilniji i češće mijenjaju mjesto boravka – što se može povezati s tržištem rada (posebno fizički zahtjevnim poslovima u inozemstvu), radnom migracijom, ali i činjenicom da su žene općenito sklonije ostajanju unutar obiteljske ili socijalne mreže.

U prvi brak kasnije nego prije

Prosječna starost žena pri sklapanju prvog braka u 2023. bila je 29,7 godina, a na primjer 1970. godine 21,6 godina. I muškarci sve stariji stupaju u prvi brak. Tako je prosječna starost muške osoba u 2023. godini bila 32, a 1970. godini 25,5 godina.

U 2023. godini bilo je 4.407 razvoda brakova ili 255 na 1.000 sklopljenih, a 1950. godine razvedeno je 3.137 brakova ili 83 na 1.000 sklopljenih. Drastičan je i pad sklopljenih brakova u odnosu na davnu 1950. kada ih je bilo 37.995 ili 9.9 posto na 1.000 stanovnika, a 2023. 17.306 ili 4,5 na 1.000 stanovnika.

Kriminalitet – muška domena

Statistički podaci za 2023. godinu potvrđuju izražene razlike između muškaraca i žena kada je riječ o kriminalitetu i zatvorskoj populaciji i migracijama. Među punoljetnim osobama osuđenima za kaznena djela, čak 86,2 posto bili su muškarci (10.870 osoba), dok su žene činile svega 13,8 posto (1.739 osoba).

Muškarci, dakle, daleko češće ulaze u sukob sa zakonom, što se povezuje s različitim socijalnim, psihološkim i ekonomskim faktorima, kao i obrascima ponašanja i društvenim ulogama.

Razlika je još izraženija među maloljetnim počiniteljima: osuđeno je 273 maloljetnika i svega 36 maloljetnica, što znači da su dječaci činili gotovo 90 posto maloljetničkog kriminaliteta.

I u zatvorskom sustavu prevladavaju muškarci. Žene čine tek 5,7 posto zatvorenika, što je čak i manje od njihovog udjela među osuđenima, što može ukazivati i na to da žene češće budu uvjetno ili blaže kažnjene.

Invaliditet češći među ženama

Udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovništvu u 2024. godini kazuje da je 20,2 posto invalidnih žena i 15,6 posto muškaraca.