OPATIJA  I u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj i drugim zemljama sada se vjerojatno vode slične rasprave o fiskalnoj konsolidaciji kroz privatizaciju i tržište kapitala. Motivacija je svugdje ista: problemi u proračunu, a tek onda se na to tehnički nadovezuju implikacije na tržište kapitala i druge, kazao je analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević na konferenciji Hrvatsko novčano tržište. Ista je situacija, kaže, kod svih, samo je razlika u tome da su tržišta u EU malo živnula jer su iskoristila paket monetarnih poticaja, i sada rastu bez fundamenata, pa je moguće da se stvara sjeme nove krize. Tržišta na jugoistoku Europe, uključujući i Hrvatsku, ostala su pak u krizi jer se pumpanje likvidnosti od strane monetarne politike nije prenijelo na njih.

Porez na imovinu

– Naši pokušaji da na tržište unesemo monetarnu likvidnost rezultirali su u neiskorištenom kapitalu ili pak revolvingu već postojećih bankarskih kredita. Koliko će trajati ta »balance sheet recesija«, kako je sve češće nazivaju, ovisi o tome kako će se ponašati kućanstva i poduzeća koja štede i sve se više razdužuju. Novca u sustavu ima, ali ga poduzeća i stanovništvo ne uzimaju jer prate stanje svoje aktive i pasive, i pokušavaju uhvatiti novu, nižu razinu zaduženosti u svojim bilancama. Takve recesije traju i po 12 godina, no utješno je da je pet godina krize već prošlo, primijetio je Lovrinčević.

Kaže da ako država tu primijeni pogrešne instrumente, onda samo produljuje krizu. Kod kućanstava je dakle bitan omjer imovine i dugova, a smanjenje imovine tjera u novu štednju koja međutim ostaje neiskorištena. Takvo ponašanje potiče nedefinirana budućnost ili pak porez na imovinu. Poduzeća onda nemaju kapitala, pa ni poluge za razvoj. Naši privatizacijski procesi dakle trebaju ići u smjeru da jačaju tvrtke, a ne samo proračun, poručio je Lovrinčević, dodajući da fiskalna konsolidacija koja se provodi na način da se povećavaju proračunski prihodi ima suprotan, negativan učinak na tržišta kapitala,  smanjenje rashoda tržišta pozdravljaju, dok smanjenje investicija u pravilu ne nagrađuju jer to vodi u pad BDP-a, kazao je.

ESOP

Predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović kaže da će država u predstečajnim nagodbama ući u vlasništvo oko 100 tvrtki, dok će otpisi potraživanja smanjiti državnu imovinu do milijarde kuna.

Veli da se kod tvrtki od strateškog značaja ne razgovara o privatizaciji, dok se kod onih razvojnog značaja razmatraju mogućnosti preustroja, dokapitalizacije ili privatizacije. Kazao je da se razmatra i prodaja u tvrtkama u kojima država nema kontrolni paket, u sljedeće dvije godine, te privatizacija tvrtki u kojima država ima više od 25 posto vlasništva, u sljedeće tri godine.

Pejnović je istaknuo i da se dio portfelja može riješiti i radničkim dioničarstvom (ESOP). No, veli, svaki razgovor o radničkom dioničarstvu počne o pretvorbi od prije 20-ak godina, a dominira tema staža. Mi, međutim, mislimo da treba te procese otvarati mlađim generacijama, kazao je. U zakonu koji će ovo ljeto u proceduru govori se o radničkom dioničarstvu do 25 posto portfelja, najavio je Pejnović, te spomenuo i podjelu besplatnih dionica, kao što su braniteljske.

Predsjednik Uprave Croatia osiguranja Krešimir Starčević kazao je da bez obzira što privatizacija te tvrtke neće ići preko burze, svaka transakcija, a pogotovo ove količine i paketa, ne može, smatra, biti loša za burzu, već je može samo potaknuti. Također smatra da je u ovom trenutku za kompaniju strateški ulagač bolja opcija jer ona, veli, mora izaći na vanjska tržišta, a da bi to mogla mora dobiti equity strateškog partnera.

Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić rekla je da je u posljednih pet godina s Burze otišlo ukupno 68 trgovačkih društava, te najavila produljenje radnog vremena Zagrebačke burze.