Od oko 11.000 javnih zgrada za energetsku ih je obnovu do sada predloženo oko 800, stotinu ih je ušlo među kandidate, dok je natječaj kojim će se odabrati projektanti i građevinari raspisan za 35 zgrada
ZAGREB Prije dva mjeseca najavljen kao veliki projekt ove Vlade, kao kotač koji će pokrenuti građevinski sektor – projekt obnove javnih zgrada radi uštede energije – i dalje stoji na mjestu. Makar je resorni ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak, sredinom svibnja najavljivao barem pet stotina projekata poboljšanja energetske učinkovitosti na javnim zgradama do kraja godine, vrijednih 200 milijuna eura, a zatim i na tisuće drugih, projekt ne mrda s mjesta.
Od oko 11.000 javnih zgrada (bolnica, škola, vrtića, upravnih zgrada itd), za energetsku ih je obnovu do sada predloženo oko 800, tek stotinu ih je ušlo među kandidate za obnovu, dok je natječaj kojim će se odabrati projektanti i građevinari raspisan za svega 35 zgrada.
Inercija ponuđača
Problema je, potvrdila je jučer pomoćnica ministra, Ana Pavičić Kaselj, puno, i projekt ne ide zamišljenom dinamikom. Redom, jedinice lokalne samouprave, općenito oni koji zgradama upravljaju, kandidirajući svoje zgrade za obnovu ministarstvu ne dostavljaju željene podatke o potrošnji struje, vode, plina i tako redom, ili pak dostavljaju netočne podatke, zbog čega prepiska s ministarstvom, koje odlučuje koje će zgrade ići u obnovu, traje predugo.
Najveći je problem, međutim, mišljenje je ministarstva, u inerciji projektanata i građevinara, koji bi se trebali udružiti, i javiti se na natječaje kao »zajednice ponuditelja«, koje nude rješenja za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ministarstvo, naime, samo daje projektni zadatak, primjerice, određuje da potrošnja energije u nekoj zgradi smije iznositi najviše 85 kWh po četvornom metru, a zajednica ponuditelja onda osmišljava kako do tog cilja doći, i postići uštede. Tko ponudi bolje rješenje, veću uštedu, na natječaju dobija posao, što znači da je ovo za naše ponuđače velika novost.
Nije im tako loše
Ministarstvo, kazala je, posao želi dati prvenstveno lokalnim projektantima i građevinarcima, no oni se međusobno još uvijek ne udružuju, i ne javljaju na natječaje.
– Očito im i nije tako loše kao što govore, zaključila je. Kako najavljuje, u listopadu će se krenuti s edukacijskim radionicama za inženjere, arhitekte i sve zainteresirane, u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, kako bi naučili prihvatiti se ovog, dodala je, »za sve nas očito novog posla«.
