"Nažalost, taj nevelik rast proizvodnje jest iznimka koju možemo pripisati ponajprije povoljnijim vremenskim uvjetima tijekom siječnja. Zapravo, za industrijski sektor ova će godina biti vrlo izazovna i teška, jer očekujemo nastavak pada proizvodnje i snažnije restrukturiranje hrvatskih poduzeća", kaže Šantić, napominjući da je to posljedica ulaska Hrvatske u Europsku uniju
– Nažalost, taj nevelik rast proizvodnje jest iznimka koju možemo pripisati ponajprije povoljnijim vremenskim uvjetima tijekom siječnja. Zapravo, za industrijski sektor ova će godina biti vrlo izazovna i teška, jer očekujemo nastavak pada proizvodnje i snažnije restrukturiranje hrvatskih poduzeća, kaže Šantić, napominjući da je to posljedica ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Negativni učinci učlanjenja zemlje u EU osjetit će se i u porastu uvoza te preseljenju dijela industrijskih kapaciteta iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu te druge susjedne države, upozorava Šantić. Neke su hrvatske kompanije još lani najavile takav potez kako bi smanjile troškove proizvodnje i očuvale pozicije na tržištima država iz bivše Jugoslavije, nakon što je Hrvatska izašla iz CEFTA-e i izgubila carinske povlastice u tim zemljama.
– Za našu industriju sada je najvažnije osigurati nova tržišta u članicama EU. Zbog toga smo prisiljeni podići konkurentnost gospodarstva, dijelom kroz povećane investicije, upozorava Šantić. Slično mišljenje imaju i analitičari RBA, koji dodaju da industrijska proizvodnja neće imati prostora za rast zbog »očekivanog smanjenja kupovne moći građana u 2014. godini«.
Da je rast proizvodnje u siječnju »jedna lasta koja ne čini proljeće«, može se zaključiti I iz najnovijih prognoza Međunarodnog monetarnog fonda, koji smatra da se hrvatsko gospodarstvo ove godine neće oporaviti, nego će BDP doživjeti pad između 0,5 i jedan posto.
