ZAGREB – Lavinu kritika u BiH su izazvale izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića povodom godišnjice Daytona, o tome da Hrvati u BiH ne mogu biti zadovoljni svojim položajem unutar BiH. No, s obzirom da se po pitanju statusa Hrvata u BiH i njihovog ustavno-pravnog položaja kao konstitutivnog naroda u BiH u potpunosti slaže hrvatski državni vrh, odnosno predsjednik Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković, sredinom tjedna, u utorak, može se čak očekivati njihov zajednički nastup u javnosti povodom 25. godišnjice potpisivanja sporazuma u Daytonu, kako nam je potvrđeno.

To će biti njihov prvi zajednički istup nakon dosta vremena.

»Predsjednik je to rekao na svoj način, ali sadržajno se potpuno slažem s njim«, rekao je jučer i predsjednik Sabora Gordan Jandroković.
Milanovićeve izjave, međutim, izazvale su oštre reakcije u BiH.

– Izjave koje predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović daje u posljednje vrijeme puno više govore o njemu samome nego o Bosni i Hercegovini. Milanovićeve izjave zaudaraju na šovinizam i ksenofobiju, a tu ni sapun ni parfem ne pomažu, napisao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović na svom Facebook profilu. Njemu se ubrzo pridružio i hrvatski čan Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je ustvrdio kako je predsjednik Milanović »psihički nestabilna osoba s kojom stoga nije moguće voditi dijalog« pa mu je uputio niz uvreda.

Sapun i parfem

– Navodni miomirisi kulture i europeizma kojim se ponosi Milanović i zbog kojih smatra da ima pravo svima dijeliti lekcije, zapravo jesu smrad truleži šovinizma i fašizma koji se nalazi u njemu, iz njega progovara. I nema tog sapuna, a ni parfema koji mogu saprati i prikriti takav smrad. Jasno je svima koji ga znaju da je Milanović jedan nadobudni, egocentrični napuhanko, ali je poprilična novost da je sklon ubermenschovskom fašizmu. Nažalost, predsjednik je susjedne države, kazao je Komšić za televiziju N1.

Službeno se oglasila i stranka SDA:

»Poruka da građani BiH nemaju pravo na ono na što svi drugi u Europi imaju, a to je građansko uređenje države – ukazuje da predsjednik Hrvatske smatra ljude u BiH nižom vrstom. Takvu poruku sebi ne bi smio dozvoliti nijedan ozbiljan državnik. A ovakve rasističke poruke Milanović uporno ponavlja«, stoji u priopćenju stranke. Međutim, i SDP BiH kritizirao je hrvatskog predsjednika, pa su tako pozvali Milanovića da konačno prihvati međunarodni subjektivitet i suverenitet BiH. Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH rekao je da je trenutni unutrašnji ustroj BiH posljedica »neposrednog destruktivnog djelovanja politika Republike Hrvatske i Republike Srbije«. On smatra da je krajnje vrijeme da Milanović i RH prihvate činjenično stanje utvrđeno međunarodnim presudama o učešću Hrvatske u, kako je napisao, »rušenju i dijeljenju naše države na etničke teritorije« pod upravom susjednih država.

Sve ove reakcije uslijedile su nakon što je u petak predsjednik Milanović uoči 25. godišnjice Deytonskog sporazuma u razgovoru za HRT, između ostalog rekao da u BiH postoje problemi o kojima se ne smije šutjeti, a među njima je i taj da su Hrvati koji tamo žive nezadovoljni svojim statusom te da se takvi problemi moraju riješiti jasnim dogovorom, a ne kozmetičkim zahvatima.

»Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke i o čemu biti donosene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem«, rekao je Milanović. Upravo je ta izjava izazvala najviše kritika jer je u BiH ocijenjena uvredljivom. Milanović je tokom intervja za HRT rekao da je »Dayton takav kakav je i ne vidim uopće načina da ga se promijeni bez nasilja«. Pri tome, objasnio je Milanović da ne misli na rat, te da misli »naprosto na mentalno i svako drugo nasilje koje u BiH, to svatko zna, nikada nije prolazilo. I uvijek je izazivalo još veće nasilje«.

I Hrvati postoje

– Srbi imaju Republiku Srpsku, koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem? To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu, što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore«, rekao je Milanović.

No, takve njegove stavove, međutim, dijele gotovo svi u Hrvatskoj, gdje se smatra da Željko Komšić nije predstavnik Hrvata u Predsjedništvu, mada je po nacionalnosti Hrvat, nego Bošnjaka čijim je glasovima ušao u to tijelo. U izjavama koje je dao povodom obljetnice Daytonskog sporazuma, kojim je prekinuto ratno djelovanje u BiH, ali i udaren temelj za mirnu reintegraciju hrvatskih područja u RH, bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić objasnio je:

»Najteži dio pregovora u Daytonu, na koji smo potrošili gotovo dva dana, bilo je pitanje kakva je to Federacija, a i kasnije BiH. Građanska ili država suverenih, konstitutivnih naroda. Silajdžić je bio vrlo tvrd i zastupao je tezu građanske države. Vidio sam da bez pomoći Amerikanaca neće ići. Bio sam spreman prekinuti pregovore i vratiti se. Ključan je bio razgovor s državnim tajnikom SAD-a Warrenom Christopherom, kojem sam objasnio povijest BiH. Dobio sam njegovu podršku, Christopher je razgovarao sa Silajdžićem i prihvaćen je naš model federacije konstitutivnih naroda. I onda su pregovori mirno nastavljeni«, izjavio je Granić.

Jedinstven stav

Na nedavnoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost RH, na kojoj su se nakon niza polemika sastali hrvatski predsjednik Milanović i premijer Andrej Plenković, formalno je utvrđeno slaganje vrha hrvatske države oko položaja Hrvata u BiH.

– Ako postoji jedna tema oko koje vlada konsenzus između predsjednika Milanovića i hrvatske Vlade, to je jačanje položaja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda« kazao je komentirajući zaključke sjednice VNS-a premijer Andrej Plenković.

Plenković je dodao kako »znamo i sami da je njihov položaj u određenim situacijama drugačiji od onoga kako je i duh i slovo Daytonskog mirovskog sporazuma. Osobito nas sve zabrinjava, i tu smo jasno artikulirati naš stav, problem izbora člana BiH Predsjedništva, koji bi trebao biti legitimni predstavnik hrvatskog naroda, i s te strane ova praksa koja je započeta 2006. godine za nas je nešto što ne smatramo da je dobro, ni korisno ni funkcionalno za koheziju unutar Bosne i Hercegovine. Zbog toga tu imamo jedinstven stav,« kazao je hrvatski premijer prije samo nekoliko tjedana.

Čak i u oporbi slažu se s tim stavom.

– Predsjednik Milanović dao je prije dva mjeseca gotovo identičnu izjavu, ali na nju tada nije bilo reakcija, vjerojatno zato što tada nije nedostajalo tjedan dana do izbora u Mostaru. Činjenica je da bi u diplomatskoj komunikaciji naš predsjednik mogao biti malo manje slikovit, ali ove reakcije bih u prvom redu povezao s izborima u Mostaru, kaže Peđa Grbin, predsjednik SDP-a Hrvatske. Na pitanje o stavu SDP-a o položaju Hrvata u BiH, njegov je stav istovjetan sa stavom Milanovića i Plenkovića:

– SDP se zalaže za dosljedno provođenje Daytonskog ugovora, kao i Europskog suda za ljudska prava, zaključuje Grbin.