NEPRAVDA

Zašto u Hrvatskoj primalje ne mogu samostalno skrbiti za žene u trudnoći, porođaju i puerperiju?

Barbara Čalušić

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

 Hrvatska komora primalja upozorila je o podcijenjenosti obrazovanog kadra.



U Hrvatskoj postoji srednjoškolsko obrazovanje za primalje, odnosno primalje asistentice, obrazovanje primalja više stručne spreme ili prvostupnica primaljstva i primalja visoke stručne spreme, odnosno magistra primaljstva.


No, dok primalje asistentice i prvostupnice primaljstva imaju reguliran stupanj obrazovanja na svojim radilištima, premda ni one ne provode svoje stečene kompetencije u potpunosti, magistre primaljstva još uvijek nemaju reguliran status unatoč diplomi o visokom stupnju obrazovanja.


Posebna godina


– Tek 2021. godine je diplomirala prva generacija magistri primaljstva na Fakultetu zdravstvenih studija Rijeka i svakako se nadamo da će zdravstveni sustav uvidjeti potrebu za visoko obrazovanim primaljama.




Općepoznata činjenica je da u Republici Hrvatskoj već sada postoji kroničan nedostatak liječnika, a visokoobrazovane primalje mogu, znaju i žele samostalno preuzeti skrb o ženama u fiziološkoj trudnoći i porođaju te brigu oko babinjača i novorođenčadi.


Također, primalje se nalaze u nezavidnoj poziciji po pitanju obrazovanja, budući da u glavnom gradu Republike Hrvatske u kojem radi trećina primalja u Hrvatskoj ne postoji studij primaljstva unatoč dugogodišnjem nastojanju Hrvatske komore primalja da se otvori.


Stoga primalje srednje stručne spreme koje žele steći višu stručnu spremu moraju putovati u Split ili Rijeku, gdje jedino u Hrvatskoj postoje studiji primaljstva, a primalje koje žele steći visoku stručnu spremu to mogu samo u Rijeci, ističe predsjednica Hrvatske komore primalja Barbara Finderle.


Komora trenutačno broji 2.546 članova i članica primalja koje su zaposlene u zdravstvenom sustavu, bolnicama i domovima zdravlja, a u zadnje vrijeme postoje i privatne primaljske prakse.


Međunardni dan primalja obilježava se svake godine 5. svibnja, a ova je godina posebna za hrvatske primalje s obzirom na to da organizirano primaljstvo u Hrvatskoj obilježava 70 godina postojanja.


Kako ističe Finderle, primalja u opisu svojeg posla provodi primaljsku skrb koja obuhvaća skrb za žene u fiziološkoj trudnoći, porođaju i babinju te primaljsku skrb novorođenčeta i dojenčeta.


Primalja ima važnu ulogu u edukaciji žena, obitelji i šire društvene zajednice što uključuje prenatalnu zaštitu, pripremu za roditeljstvo, planiranje obitelji i zdravstvenu njegu djeteta.


Pravo svih žena


Primaljska skrb je međutim puno šira od rada u rađaonicama, ona obuhvaća i skrb za žene i djevojke od puberteta do menopauze.


– U razvijenim zemljama primaljskog kadra ima toliko da je odnos primalja i žena organiziran na način da jedna primalja dolazi na jednu ženu te primalje tako imaju vremena razgovarati sa ženama i ostvariti međusobno povjerenje.


U Hrvatskoj smo daleko od takvog standarda. Hrvatska komora primalja već dulje vrijeme nudi rješenje i zagovara samostalnost primaljske skrbi u kojoj bi primalje, kako je to slučaj i u razvijenim zapadnim zemljama, samostalno skrbile za žene u fiziološkoj trudnoći, porođaju i puerperiju, ali i osim toga radile različita savjetovanja i godišnje skrininge te edukaciju za žene u različitim životnim dobima.


Sve navedeno je već zakonski regulirano i primalje imaju znanja i kompetencije za navedeni oblik skrbi. Međunarodna konfederacija primalja donijela je Povelju o pravima žena i primalja kojom poziva vlade diljem svijeta da priznaju i podržavaju dostupnu i efikasnu primaljsku skrb kao osnovno ljudsko pravo za sve žene, svu djecu i sve primalje te navodi i osnovna ljudska prava žena i primalja koja bi trebalo priznati diljem svijeta.


Dakle, Hrvatska komora primalja ne zagovara ništa osim razine i standarda kakvi su u razvijenim zemljama već uspostavljeni i kojima se teži.


U mnogim pitanjima Hrvatska teži zapadu i razvijenim europskim zemljama, a Hrvatska komora primalja neće posustati u težnji da se takva praksa ostvari i po pitanju primaljstva i primaljske skrbi za sve žene, zaključuje Finderle.


“Zamisli da znaš sve o porođaju”


– Od 1952. godine primalje u Hrvatskoj djeluju organizirano kroz udrugu primalja koja je osnovana s ciljem da se zajedničkim nastupom izbore za poboljšanje radnih i životnih uvjeta te da se trajno stručno usavršavaju putem simpozija, tečaja i stručnih skupova.


Danas su primalje u Hrvatskoj udružene u Hrvatskoj udruzi za promicanje primaljstva te u Hrvatskoj komori primalja koje zajednički djeluju u cilju neovisnog primaljstva, zaštite prava i interesa primalja, promicanju identiteta i dostojanstva struke te razvoju primaljstva kroz unapređenje obrazovanja i zakonodavstva.


Međunarodni dan primalja ove godine obilježavamo krilaticama: Zamisli da možeš birati primaljsku skrb, Rastimo zajedno, Zamisli da znaš sve o porođaju, Zamisli da imaš podršku primalje u vezi dojenja, kako bismo ukazali na činjenicu da je primaljstvo vrlo važan segment zdravstvene skrbi za žene, ističe Finderle.