Dva kandidata mađarske narodne manjine koji su se protekli vikend natjecali za mjesto »manjinca« u Saboru, ovaj tjedan se međusobno optužuju za bujanje broja »Mađara« na izbornim listima.

I pobjednik Robert Jankovics i poraženi Šandor Juhas tvrde da je drugi kandidat poticao nemađare da se upišu na manjinsku listu i da glasaju za »svog kandidata«. Tportal donosi i priču lokalne stanovnice koja tvrdi da ju je djelatnica Centra za socijalnu skrb iz Belog Manastira nagovorila da se upiše u mađarsku manjinu i za to joj dala 200 kuna. No, nije se izjasnila za koga je trebala glasati prema tom usmenom dogovoru.

Ono što je nepobitno je podatak kako je mađarska nacionalna manjina zbilja nabujala od redovnih izbora u studenom prošle godine. Tada je bilo prijavljeno 9.129 glasača za ovu manjinsku listu, dok je prošli vikend bila registrirana 9.981. Kako prije 18 godina nije bio zabilježen nikakav poseban baby boom među hrvatskim Mađarima, koji bi mogao objasniti ovakav broj novih glasača, jasno je da je netko zbilja poticao druge ljude da se upisuju u ovu nacionalnu manjinu. O tome da je netko poticao ljude da se upisuju u ovu nacionalnu manjinu bilo je upozoravanja i prije izbora, ali sada je zbog tijesnog rezultata dvojice kandidata nervoza dodatno narasla. Podsjetimo, u studenom je pobjedu odnio Juhas s nešto malo više od 2.200 glasova, dok je sad izgubio za sitno, iako je imao oko 200 glasova više. Tako da se može kazati da je definitivno Jankovicsu više pogodovao povećan broj glasača.

Prema navodima lokalnih medija, najčešće su se na popis Mađara upisivali Romi, ali bilo je i Hrvata i Srba koji su se navodno odlučili za novu nacionalnu pripadnost. Neki navode kako je bilo i raznih prijetnji institucijama, čime se ljude strahom nagovaralo da prijeđu u Mađare. Međutim, po ovom pitanju policija i DORH ne mogu napraviti ništa. Iako se to na ovim prostorima povremeno zaboravi, nacionalna pripadnost je osobni odabir, i ako se netko želi osjećati Mađarom, Srbinom, Čehom ili Kongoancem, nitko mu ne može zabraniti. Tako da sami upisi na birački popis manjine nije problem, jer se za sada ti podaci ne vežu legalistički s popisom stanovništva. Ono o čemu se po pitanju kaznenog prava ovdje može pričati je plaćanje 200 kuna za taj upis i sugeriranje za koga glasati nakon toga. To bi, naime, bilo kazneno djelo iz članka 333. Kaznenog zakona, Povreda slobode odlučivanja birača. Sama djela teško bi išla pod nešto teže kazneno djelo »izborne prevare«, jer ono podrazumijeva krivotvorenje rezultata izbora, što se u ovom slučaju, zapravo, nije dogodilo. Problematične stvari su bile prije samih izbora, a ne za vrijeme njih ili nakon.