
Arhiva ZL
Okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima. Odnos poljoprivrede i okoliša je važan i usko povezan, stoga Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano potiče poljoprivrednike da zaštite i poboljšaju okoliš na svome gospodarstvu, o čemu svjedoči i podatak da je do sada za mjeru koja se odnosi na poljoprivredu, okoliš i klimatske promjene samo iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 102,7 milijuna eura, dok je za ekološki uzgoj isplaćeno 210,4 milijuna eura.
Strateški plan ZPP-a
U siječnju je na snagu stupio Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027., kojim je hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganje stavljeno gotovo 3,8 milijardi eura. Pomoću ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede u narednom razdoblju nastavlja raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, poticanju digitalizacije i inovacija, no značajan naglasak je upravo na zelenoj tranziciji.
Naime, Plan uključuje doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika, promicanje održive energije, poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak.
Strateški plan omogućuje ostvarivanje potpora za ekosheme kao jednogodišnjih klimatsko-okolišnih intervencija unutar izravnih plaćanja koja se odnose na raznolikost usjeva i nasada, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina te konzervacijsku poljoprivredu. Osim same potpore za ekološku poljoprivredu, vrijedne više od 237 milijuna eura, Strateški plan osigurava i dio sredstava za investicije samo za ekološke proizvođače.
U tom kontekstu Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji sa stručnjacima, proizvođačima i širom javnosti izradilo i Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede 2023. – 2030., kojim se određuju posebni ciljevi i aktivnosti koji će doprinijeti ostvarenju održivog, učinkovitog i konkurentnog sektora hrvatske ekološke poljoprivrede i akvakulture.
Ministarstvo poljoprivrede na svim dionicima iz sektora poljoprivrede, ribarstva i šumarstva pružit će podršku kako bi njihova transformacija prema održivosti bila što brža, isplativija i jednostavnija |
Investicije u šumarstvo
Kada govorimo o očuvanju okoliša i bioraznolikosti, valja naglasiti iznimnu ulogu i vrijednost šuma. Unatoč ekološkim, privrednim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima šuma, prema UN-ovim podacima, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šuma. Procjenjuje se da je 12 do 20 posto emisije stakleničkih plinova u svijetu, uzrokovano upravo krčenjem šuma. Iako straha od nestanka i bespotrebnog krčenja šuma kod nas nema, način na koji ćemo čuvati šume u budućnosti određivat će uvelike živote generacija nakon nas.
Slijedom toga, Ministarstvo poljoprivrede kroz svoje brojne aktivnosti kontinuirano potpomaže i ulaže u izrazito važan proces zaštite naših osjetljivih šumskih ekosustava. Svjesni svih ugroza, zajedno čuvamo šume u okviru naših mogućnosti, pri čemu treba izdvojiti i kontinuirano ulaganje u preventivne mjere zaštite iz sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma radi ublažavanja rastućeg rizika od požara. Ministarstvo iz ovog fonda financira i provedbu projekata očuvanje sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena.
Samo kroz prošlu i tekuću godinu Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici osigurano je oko 9,5 milijuna eura, a u skladu s Programom opremanja i osposobljavanje vatrogasnih zajednica u razdoblju od 2020. do 2023. financirat ćemo nabavu 76 vatrogasnih vozila, ali i vatrogasne opreme te osobne zaštitne opreme. Također, Ministarstvo poljoprivrede sudjelovalo je s pet milijuna eura za sufinanciranje nacionalnog učešća u projektu nabave 94 vatrogasna vozila za područje cijele RH, čiji je MUP nositelj.
Isto tako, do sada je iz Programa ruralnog razvoja dodijeljeno više od 94 milijuna eura za ulaganja u šumarski sektor među kojima bi istaknuli konverzije degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura. Z
Zaštiti šuma u Hrvatskoj u narednom razdoblju doprinijet će i sredstva osigurana u okviru Strateškog plana u ukupnom iznosu 81 milijun eura.
Zaštita mora
Obilježavajući Dan planeta Zemlje ne smijemo zaboraviti važnost oceana koji pokrivaju više od 70 posto površine našeg planeta, a o zaštiti okoliša i bioraznolikosti nemoguće je govoriti bez uvažavanja višestruke vrijednosti mora. Naše morske resurse nastavljamo čuvati i putem novog financijskog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske 2021. – 2027., vrijednim više od 348 milijuna eura, koji zamjenjuje dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske, u sklopu kojeg je dodijeljeno 331,8 milijuna eura.
Uz prioritet namijenjen održivom ribarstvu, razvoju sektora ribarstva, unapređenju sustava kontrole i prikupljanja podataka te zaštiti i obnovi bioraznolikosti, na raspolaganju je gotovo 146 milijuna eura. Između ostalog, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada koji sakupljaju ribari tijekom ribolovnih aktivnosti.
Također, u novom programu planira se i daljnja provedba mjera u kontekstu održivog plavog gospodarstva i razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica, a koje se odnose na podršku lokalnim aktivnostima u sklopu Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG-ove).
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo ostaju važni faktori zelene tranzicije, a Ministarstvo poljoprivrede na tom putu svim dionicima ovih sektora pružit će podršku kako bi ona bila što brža, isplativija i jednostavnija.
Krma – nova praksa za otpad iz moraRibarska zajednica ovisi o moru te joj je kao takvoj osnovna premisa očuvanje mora i morskog okoliša, i upravo je zato ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti rješavanju problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovom uklanjanju provođenjem prakse koja u hrvatskoj nosi naziv KRMA – »Koćarski Ribolov i Morski otpAd«. Uklanjanje otpada s morskog dna na ovakav način ima dva cilja: izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve prakse može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru te ujedno može doprinijeti i praćenju količina otpada koji dolazi s kopna, kao i određivanju njihovog izvora. |
Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede