ZAGREB Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je otvaranje istrage protiv Ratka Andrića iz Banja Luke, bivšeg zapovjednika logora Manjača zbog sumnje da je 1991. godine naređivao sustavno psihičko i fizičko zlostavljanje 350 zarobljenih pripadnika HV-a i MUP-a, od čega je jedan zarobljenik preminuo. 

O osnovanosti istražnog zahtjeva odlučit će zagrebački Županijski sud, a budući da tužitelji traže i pritvaranje Andrića, za njim će, nakon otvaranja istrage, biti raspisana i tjeralica. Osim naređivanja zlostavljanja, Andrića se tereti i da nije napravio ništa da ih spriječi, te da nije učinio ništa da osigura minimalne životne uvjete u logoru Manjača. Zarobljenici iz HV-a i MUP-a u bili su izloženi dnevnom batinanju kundacima, pendrecima, rukama i nogama, kako pojedinačno, tako i skupno. U Manjači su im priređivana i lažna smaknuća, a pored toga su bili i izgladnjivani, smješteni u negrijane barake, te su bili prisiljeni i raditi izvan logora. 

U priopćenju DORH-a je istaknuto da se nastavlja s »provođenjem izvida«, jer postoji sumnja da su se slični zločini događali i pod novim zapovjedništvom logora Manjača. 

Vukovarska podružnica Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) izrazila je zadovoljstvo pokretanjem kaznene prijave protiv zapovjednika logora Manjača  Ratka Andrića, priopćilo je HDLSKL. Također izražavaju zadovoljstvo i zbog najave pokretanja istrage za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima u logorima Stajićevo, Begejci, Srijemska Mitrovica, Niš, Stara Gradiška, Bučje, DP Glina i  Berak, Bileća i Morinje, zatvore u Kninu, Dalju i Erdutu, kao i za vukovarski Velepromet, koji je, kako ističu, bio jedan od najkrvavijih logora, u kojem ubijeno oko sedamsto Vukovaraca, koji su zarobljeni nakon srpske okupacije Vukovara.

»Duboko vjerujemo da Državno odvjetništvo ima dovoljno dokaza o počinjenim zvjerstvima u navedenim logorima,« navodi Društvo i dodaje kako se nada da će to rezultirati pokretanjem kaznenih prijava protiv poznatih i nepoznatih počinitelja i u konačnici dovesti do osuđujućih presuda.

HDLSKL očekuje od srpskih pravosudnih tijela suradnju u istragama i suđenjima, jer su, kako navode, i naši istražni organi  surađivali i još surađuju sa srpskim o navodnim zločinima hrvatskih branitelja u Vukovaru.

Bivši logoraši podsjećaju na slučajeve Purda, Janjić, Maslov te slučaj doktorice Vesne Bosanac.

Napominju također kako posjeduju mnogo iskaza preživjelih logoraša te ističu kako će ih sa zadovoljstvom dati na uvid  Državnom odvjetništvu te mu pomoći u svim istražnim radnjama.