
Foto Ivica Getto
Ako ostaci takvog mesa ponovno dospiju u kontakt sa svinjama, u smislu hranjenja svinja napojem i ostacima sa stola (strogo zabranjeno!) ili na koji drugi način, kao što je neodgovorno bacanje otpada na neprimjerena mjesta gdje je onda dostupno divljim svinjama i drugim divljim životinjama (npr. uz ceste, odmorišta, na divlje deponije) virus će se ponovno aktivirati i izazvati nove slučajeve bolesti
povezane vijesti
Nakon prodora afričke svinjske kuge i u velike farme na istoku Hrvatske te posljedično početka eutanazija više od deset tisuća svinja, Hrvatska veterinarska komora ima potrebu još jednom osvijestiti opću javnost, a naročito uzgajivače svinja, o kakvoj se zaraznoj bolesti radi i kolika je otpornost virusa afričke svinjske kuge.
Afrička svinjska kuga je virusna kontagiozna bolest isključivo domaćih i divljih svinja. Nije zoonoza što znači da nije zarazna za ljude, ali ima razorne posljedice za svinjogojstvo jer u slučaju ulaska u sustav, bez obzira na njegovu veličinu, smrtnost svinja je najmanje 80 posto, a vrlo često 100 posto. Bolest je tvrdokorna, teško se suzbija, za nju nema ni cjepiva ni lijeka, a za svinje je smrtonosna, upozorava predsjednik Hrvatske veterinarske komore Ivan Zemljak.
Virus afričke svinjske kuge izuzetno je otporan u vanjskoj sredini te se lako širi izravnim kontaktom, svinje sa svinjom, ljudskim faktorom, bilo samim čovjekom bilo kontaminiranim priborom i opremom. Izuzetna otpornost virusa očituje se i u činjenici da ga nije moguće uništiti zamrzavanjem ili sušenjem mesa. U smrznutom svježem mesu virus može biti infektivan godinama, a u sušenim namirnicama svinjskog porijekla i do 400 dana. Važno je znati da zamrzavanje ili sušenje zaraženog mesa ne uništava virus već takvo meso ostaje trajni izvor zaraze i predstavlja ozbiljnu prijetnju za daljnje širenje bolesti, upozoravaju iz Hrvatske veterinarske komore.
Stoga, Hrvatska veterinarska komora posebno apelira na svinjogojce, osobito male proizvođače, da ‘ne spremaju’ zaraženo meso u škrinje ili za sušenje, jer na taj način nesvjesno održavaju i šire virus u okolišu. Primjerice, ako ostaci takvog mesa ponovno dospiju u kontakt sa svinjama, u smislu hranjenja svinja napojem i ostacima sa stola (strogo zabranjeno!) ili na koji drugi način, kao što je neodgovorno bacanje otpada na neprimjerena mjesta gdje je onda dostupno divljim svinjama i drugim divljim životinjama (npr. uz ceste, odmorišta, na divlje deponije) virus će se ponovno aktivirati i izazvati nove slučajeve bolesti.
Jedini odgovoran put je postupanje prema uputama veterinarske službe i zbrinjavanje mesa u skladu s propisima.
Pozivamo sve svinjogojce koji primijete bilo kakve nove zdravstvene okolnosti kod svojih svinja ili se generalno žele informirati o bolesti afričke svinjske kuge da se bezrezervno obrate najbližoj veterinarskoj ambulanti za savjet, pomoć i dodatne informacije, poručuju iz HVK-a.
Samo zajedničkom odgovornošću i pridržavanjem propisanih mjera možemo zaustaviti širenje afričke svinjske kuge i zaštititi domaću proizvodnju svinja, zaključuje Ivan Zemljak.