RIJEKA Na cijelom području Hrvatske već drugu godinu zaredom hidrološka situacija je vrlo loša. Prema dostupnim statističkim podacima, posljednjih 50 godina nije zabilježeno manje oborina, a mjere redukcije vode posljednjeg puta provedene su 1986. godine.
Zalihe vode u podzemlju, akumulacijama i površinskim vodotocima pale na minimum pa se mogu samo poduzimati interventne mjere. Dugoročna prognoza nije obećavajuća. Ove informacije iz priopćenja Ministarstva poljoprivrede, potvrđuje i Krešo Pandžić, klimatolog Državnog hidrometeorološkog zavoda.
– Prema sezonskim prognozama za kolovoz, rujan i listopad vjerojatnost za iznadprosječne količine oborina postoji tek u listopadu. Povišene temperature zraka uvjetuju i povećano isparavanje što dodatno pojačava sušu, kaže Pandžić.
– Nedostatak vlage i visoke temperature zraka i tla, osobito uz površinu, ugrožavaju mnoge poljoprivredne kulture te tako izazivaju velike štete u poljodjelstvu, kaže Pandžić.
Što se tiče minimalnih zaliha vode u podzemlju, akumulacijama i površinskim vodotocima, stručnjak iz DHMZ-a tvrdi da mjesta panici nema.
– DHMZ i Hrvatske vode mjere zalihe vode i ta mjerenja služe za planiranje u vodoopskrbi stanovništva, ali na temelju tih podataka moguće je procijeniti i vjerojatnost pojave sušnih razdoblja, premda se, zbog globalnog zatopljenja klime, sušna razdoblja pojavljuju češće u pojedinim regijama uključujući i jugoistočnu Europu. U Hrvatskoj su takva područja srednji i sjeverni Jadran, Istra te dio Podravine i Posavine, zaključuje Pandžić.
