Foto Davor Kovačević
Hrvatska je već trebala prijeći razinu od 50 posto odvojenog skupljanja komunalnog otpada, a dosegnula je krajem prošle godine tek 37 posto. Rijetki su gradovi u Hrvatskoj, poput Krka, Preloga ili Koprivnice, koji su već postigli taj cilj
povezane vijesti
- SAD donirao Hrvatskoj dva RTG uređaja za skeniranje kontejnerskog tereta, jedan ide u riječku luku
- Stranci dolaze, ali Hrvatska je i dalje zemlja iseljavanja: Hrvati najviše novaca šalju iz Njemačke, Irska izbila na drugo mjesto
- Demografski kolaps. U Hrvatskoj će do 2030. raditi skoro pola milijuna stranih radnika i to uopće nije prenapuhana procjena
ZAGREB – Hrvatska nije uspjela ostvariti ciljeve iz Zakona o održivom gospodarenju otpada donesenog prije sedam godina, a novi zakon o gospodarenju otpada što ga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poslalo u javno savjetovanje donosi još ambicioznije ciljeve za sljedećih 15 godina. Tako je primjerice Hrvatska već trebala prijeći razinu od 50 posto odvojenog skupljanja komunalnog otpada, a dosegnula je krajem prošle godine tek 37 posto. Rijetki su gradovi u Hrvatskoj, poput Krka, Preloga ili Koprivnice, koju su već postigli taj cilj.
Usto Hrvatska je lani, prema podacima resornog ministarstva, imala stopu oporabe i recikliranja komunalnog otpada od 30 posto. No, u sljedećem desetljeću ta bi se stopa trebala udvostručiti pa je cilj najmanje 60 posto komunalnog otpada porabiti recikliranjem i pripremom za novu uporabu. Već za pet godina vlastima će se i na državnoj i na lokalnoj razini moći pratiti prolazno vrijeme jer je cilj 2025. godine imati stopu oporabe recikliranjem od 55 posto. Jedan od ciljeva za 2035. godinu jest i onaj da Hrvatska može imati najviše deset posto komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada. Podaci Ministarstva za prošlu godinu kažu da je čak 59 posto tog otpada završilo na odlagalištima.
Čitav niz mjera
Zakon i po drugim pitanjima zadaje visoke ciljeve, a sadašnje iskustvo sugerira da su oni neostvarivi, no nije ih ministarstvo iz hira upisalo u zakonski prijedlog. Ti novi viši ciljevi za odvajanje i recikliranje otpada i smanjenje odlaganja otpada do 2035. godine određeni su europskim direktivama, a prošle je godine donesena i direktiva o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš s mjerama za jednokratne plastične proizvode koje uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača i informiranje javnosti.
Najlošije na istoku zemljeKad je u pitanju odvojeno skupljanje komunalnog otpada iza brojke od 37 posto, skriva se različito stanje po hrvatskim županijama. Tako je najuspješnija Međimurska županija, koja je dosegnula dosadašnji zakonski cilj od 50 posto, a slijedi Koprivničko-križevačka s 42 posto. Na trećem je mjestu treća županija sa sjevera Hrvatske, Varaždinska sa stopom od 36 posto, a onda slijedi Primorsko-goranska županija s 34 posto. Najlošije stanje je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se odvojeno prikuplja tek devet posto komunalnog otpada i Sisačko-moslavačka županija s 11 posto. |
Ta direktiva pred članice EU-a je stavila i zabranu plasiranja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu od 3. srpnja sljedeće godine, a Hrvatska je odlučila da će to učiniti skoro pred sam istek roka. Tako će od 1. srpnja sljedeće godine u Hrvatskoj biti zabranjeno na tržište stavljati lagane plastične vrećice koje se koriste uglavnom za kupnju, ali i jednokratne plastične proizvode poput štapića, slamki i pribora za jelo.
No, ne očekuju očito u ministarstvu da preko noći nestanu lagane plastične vrećice s tržišta, pa je zakonom propisano da do 31. prosinca 2025. godine razina potrošnje ne smije biti veća od 40 laganih plastičnih vrećica za nošenje po osobi godišnje. Na naše pitanje kolika je ta potrošnja sada ne odgovaraju brojem vrećica po stanovniku, nego ukupnom količinom, pa kažu da je potrošnja laganih plastičnih vrećica u 2019. godini iznosila 1.658 tona što je 0,41 kilogram po stanovniku.
Visoki ciljevi
Ministarstvo je u zakonu istaknulo i to da se do 31. prosinca 2025. godine, što znači u sljedećih pet godina, mora postupkom recikliranja obraditi 65 posto ambalažnog otpada i to 50 posto plastike, 25 posto drva, 70 posto neobojenog matala, 50 posto aluminija, 70 posto stakla i 75 posto papira i kartona. Trenutačno se reciklira 43 posto papira, tek 19 posto plastike, 57 posto metala. Ciljevi za 2030. i 2035. godinu su još i veći.
Zagreb prvi, Primorje drugoLani je u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, nastalo 1.811.617 tona komunalnog otpada, odnosno 444 kilograma po stanovniku, ali velika je razlika po županijama u odnosu na taj prosjek, a razlog je komunalni otpad koji stvara turizam na kojeg prema procjenama otpada oko deset posto sveg komunalnog otpada u Hrvatskoj. Tako je primjerice lani u PGŽ-u čak 18,9 posto komunalnog otpada posljedica turizma, pa je u toj županiji po stanovniku stvoreno 642 kilograma po stanovniku. Turizam je razlog zbog kojeg na PGŽ otpada čak deset posto komunalnog otpada u Hrvatskoj. Viši udio sudjelovanja u proizvodnji otpada imaju samo Zagreb s 20 posto i Splitsko-dalmatinska županija sa 16 posto. |
Cilj je i do 2029. godine odvojeno prikupljati čak 90 posto plastičnih otpadnih boca za napitke i njihove čepove i poklopce. Tu će se Hrvatska možda i najlakše približiti zadanim ciljevima jer je kako kažu iz Ministarstva stopa sakupljanja i recikliranja ambalažnog otpada u sustavu povratne naknade vrlo visoka i u 2019. godini iznosi 89 posto za PET i staklenu ambalažu te 79 posto za metalnu ambalažu. Problem je što sva ambalaža nije u sustavu povratne naknade.
