Mađarska središnja banka objavila je da je kupila 68,8 posto udjela u Budimpeštanskoj burzi od austrijskog CEESEG-a, udruženja burzi u srednjoj i istočnoj Europi, te austrijskog Oesterreichische Kontrollbanka. Odluku je obrazložila time što je, kaže u priopćenju, »temeljna gospodarska uloga Budimpeštanske burze omogućiti domaćim kompanijama pribavljanje kapitala«, no »posljednjih godina domaće tržište kapitala na sve nižem je stupnju ispunjavalo tu ulogu«.  »Broj novih izdanja i ostvaren promet pali su na takve razine da danas tržište kapitala više ne ispunjava svoju ulogu, pa je intervencija države postala neizbježna«, navodi se u priopćenju Mađarske središnje banke. Planira, nadalje, nizom reformi omogućiti poticaje izdavateljima i ulagačima na tržištu.

Ovaj pothvat nije prošao nezapaženo među sudionicima tržišta kapitala i analitičarima diljem Europe, obzirom da u EU nije baš uobičajeno da središnje banke na ovaj način kupuju udjele u društvima, pa makar to bile i burze, iako su svi već i navikli da je Mađarska izuzetak. Kod nas je primjerice Zagrebačka burza baš objavila javni poziv ulagateljima za drugi krug dokapitalizacije, u kojem je sudjelovanje već ranije najavila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Analogijom slučaja, Hrvatsku narodnu banku pitali smo, bi li napravila nesto slično, obzirom da tvrtke sve teže dolaze do potrebnih kredita i izvora financiranja. U HNB-u međutim u potpunosti odbacuju tu mogućnost, kažu da tako nešto ni približno ne planiraju, niti imaju namjeru preuzimati domaće burzu.  Inače, promet Zagrebačke burze je u padu, a u fokus javnosti domaća burza najčešće je dolazila kada je služila kao platforma za prodaju dionica javnih tvrtki, tzv. narodne dionice, putem javnih ponuda. Što misli o potezu Mađarske središnje banke, bi li to preporučila našem HNB-u, te ispunjava li domaća burza u dovoljnoj mjeri funkciju financiranja tvrtki, pitamo profesoricu na zagrebačkom Ekonomskom falultetu dr. Marijanu Ivanov.

– U uvjetima liberalizacije nacionalnih financijskih sustava i međunarodnih tokova kapitala, kao i fenomena tzv. shortermizma u ponašanju investitora koji se vode samo interesima zarada od trgovanja a ne i motivom dugoročnog ulaganja, kupnja Budimpeštanske burze od strane Mađarske središnje banke može imati tek djelomične pozitivne efekte na oživljavanje mađarskog tržišta kapitala i bolje uvjete financiranja mađarskih poduzeća. Investitori ulažu u dionice i druge vrijednosnice ovisno o kretanju fundamenata ukupne ekonomije i pojedinih kompanija, ovisno o očekivanjima, povjerenju, učincima poreznih propisa kao i pod utjecajem psiholoških faktora na koje najviše utječe stupanj tolerancije nasuprot averzije prema rizicima. S druge strane, izdavatelji vrijednosnica mogu imati interes da njihove dionice kotiraju na burzi ili da ne kotiraju, a u tom smislu važan je i učinak regulative tržišta kapitala koja može biti destimulativna; a važna su i pravila pojedinačne burze koja mogu biti stimulativna za razvoj i jačanje domaćeg tržišta kapitala, ali i destimulativna, misli Ivanov. Međutim, kaže, »kada su u pitanju tokovi kapitala i segmenti vezani uz izvore financiranja domaćih poduzeća, uvijek je dobro imati nacionalnu kontrolu nad financijskom industrijom i to kako samih financijskih institucija tako i pojedinačnih segmenata tržišta odnosno tzv. pomoćnih institucija, kao što su burze, ali i različiti venture fondovi i slično, čija je osnovna uloga da povežu potencijalne ulagače s poduzetnicima spremnim na nova ulaganja.«

– Strani kapital najčešće nije vođen interesom nacionalnih ekonomija, kao niti pitanjem njenog budućeg prosperiteta. Zanima ga samo kako pobrati »vrhnje« u vrijeme kada su moguće velike zarade, a kada se trendovi preokrenu, brzo napušta zemlju i traži prilike drugdje.  Osim toga strani kapital nerijetko je vođen i interesima da uništi konkurenciju, npr. sam ostvari zaradu od ulaganja u određene projekte eliminirajući s tržišta druge domaće ulagače, ili kada se radi o ulaganjima u proizvodnu aktivnost uništava domaće proizvođače kako bi ojačao prodaju uvoznih proizvoda, zaključuje Ivanov.