ZAGREB Iako među pet Vladinih povjerenstava za dubinsko snimanje rashoda nisu i ona koja bi trebala analizirati intelektualne usluge, materijalne troškove, poput troškova energije i uredskog papira, te putovanja ili dnevnica, ministri su u pripremi proračuna za sljedeću godinu dobili zadatak da vide je li i te izdatke u nekoliko godina moguće smanjiti za deset posto.

Država s državom

Kako doznajemo u razgovoru s nekoliko ministara, posebno će se analizirati troškovi za usluge što ih ministarstva i ostala tijela javne uprave plaćaju državnim tvrtkama koje svoje dobre rezultate, pa i samo postojanje, mogu zahvaliti poslovanju s državom. Naši izvori iz Vlade otkrivaju da je Ministarstvo financija krenulo u takvu analizu, ali i razgovore za smanjenje svih ti troškova s dobavljačima, na primjeru Carinske i Porezne uprave, te da su i ostali ministri dobili zadaću da to učine u svojim resorima. 

– Moramo vidjeti je li moguće smanjiti izdatke koje imamo za usluge državnih tvrtki poput APIS-a ili AKD-a. Mogu li državne tvrtke ostvarivati baš toliku dobit u poslovanju s državom ili je moguće da posluju pozitivno, a da posao koji odrade državu košta nešto manje – otkriva nam jedan od ministra zadatak koji je sada pred njegovim timom. Državne tvrtke koje uslugu uglavnom pružaju državi, raspolagat će s manje novca – priznaje jedan od naših sugovornika, ali će u tom slučaju i same biti prisiljene ponašati se racionalnije. 

Kuna po kuna

Uz to, početne su analize pokazale da država posluje s desecima informatičkih tvrtki, da ti poslovi traju godinama i nitko sa sigurnošću ne može reći jesu li pojedini programi i usluge doista bili nužni ili su određeni poslovi plaćeni dva puta. Postoji sumnja da se, otkrivaju naši izvori, neki programi uopće nisu koristili, a da se njihovo navodno održavanje plaća godinama. 

Od početka krize svaka je Vlada najavljivala smanjenje troškova na službenim putovanjima, ali i pri korištenju službenih automobila, pogotovu smanjenje troškova goriva. Prve su analize pokazale da po pojedinim tijelima državne uprave uopće ne postoje planovi za službena putovanja pa tako ni troškove, čak i tamo gdje se to može učiniti, jer se unaprijed zna koliko će pojedine službe morati koristiti službene automobile. 

Uvođenje reda

Na primjedbu da je pitanje koliko zapravo na tim troškovima ima prostora za rezanje, jer je u takve akcije krenula i Vlada Jadranke Kosor, naši sugovornici odgovaraju da nekoliko stotina milijuna kuna, pa makar i u nekoliko godina, nisu mala sredstva. No, puno važnijim smatraju to da se na tim, uvjetno rečeno dodatnim troškovima, poput intelektualnih usluga, materijalnih rashoda, a pogotovu usluga koje daju tvrtke u državnom vlasništvu, uvede reda i uspostave jasna pravila kako rashodi u sljedećim godinama, ako i kada dođe do oporavka proračunskih prihoda, opet ne bi nabujali. 

Kroz krizu su ti rashodi značajno smanjivani jer prije krize država je, pored svojih zaposlenih, za intelektualne usluge koje su često bile na razini onoga što rade njezini službenici, ili za usluge vanjskog zapošljavanja, plaćala i do dvije milijarde kuna više nego sada. Smanjenje tih troškova pokazalo je da država uz te usluge nije ništa bolje funkcinirala i plan je da se s proračunom za 2015. godinu, gdje će se potrošnja morati rezati za najmanje dvije ili tri milijarde kuna u odnosu na ovu godinu, barem uspostave jasna pravila.