Ugovori za modernizaciju, unapređenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja dodijeljeni su predstavnicima Sveučilišta u Slavonskom Brodu, Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilišta u Karlovcu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Splitu i Veleučilišta u Gospiću, čime će se kapaciteti domova povećati za dodatna 1.742 mjesta.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković podsjeća da u Hrvatskoj studira redovito 111 tisuća studenata, od čega ih se 20 tisuća prijavilo za dom, a pet tisuća studenata nije dobilo smještaj u njemu, i to u najvećim sveučilištima poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, kazavši da se mora dodatno investirati u studentske domove.

Ulaganje u mlade

Za ove ugovore ukupno je osigurano 103 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz program Konkurentnost i kohezija – za sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Slavonskom Brodu, i dva veleučilišta u Gospiću i Karlovcu.

Ovime se među ostalim planira i rekonstrukcija velikog doma u studentskom naselju Stjepan Radić u Zagrebu – to je najveći studentski dom u Hrvatskoj koji dobiva dodatnih 800 mjesta, a premijer podsjeća da je dosad, u mandatima njegove tri vlade, već u domove uloženo više od 300 milijuna eura.

Podsjetio je da je Vlada realizirala projekte studentskih domova u Dubrovniku, Šibeniku, Rijeci, Varaždinu, Virovitici, Čakovcu, Osijeku, Puli, Vukovaru, Požegi, Zadru, Splitu i Zagrebu, a trenutno se grade dva, u Koprivnici i Petrinji.

Spomenuo je i aktivnosti Vlade u politici subvencioniranja studentske prehrane, kazavši da je dnevna prehrana godinama 0,86 eura u 25 studentskih gradova i jedna je od povoljnijih cijena prehrane.

– Sve to radimo kako bismo ulaganjem u mlade koji su naša budućnost, olakšali financijski period studiranja, poručio je Plenković.

Važnim iskorakom naglasio je i rekordan rast studentske satnice koja je 2016. iznosila dva eura, a sada je 6,56 eura i direktno je vezana na rast minimalne plaće, koja je od prvog Vladinog mandata narasla za više od 100 posto.

Stipendije i obnova

Premijer je najavio i da će Vlada podići studentske limite kroz pravilnik o porezu na dohodak i to na način da će se podići koeficijent na iznos osnovnog osobnog odbitka sa šest na osam, koji se potom množi sa 600 eura čime se, kako je pojasnio, dobiva neoporezivi iznos od 4.800 eura.

Kad se tome pridoda i godišnji osnovni osobni odbitak od 7.200 eura, to znači da je godišnji ukupni neoporezivi iznos primitaka za studente 12 tisuća eura.

Podsjetio je da je taj iznos u 2025. bio 10.800 eura, dodavši da je riječ o povećanju od 1.200 eura za iduću godinu, a svi studenti u Hrvatskoj koji paralelno i rade u ovom modelu, znaju koliko će im to olakšati funkcioniranje, i uz to utjecati na iznos pri povratu poreza.

Plenković je rekao da se Vladina politika prema studentima ogleda i kroz brojne stipendije, uzevši za primjer 150 tisuća državnih stipendija za studente nižega socio-ekonomskog statusa.

Podsjetio je i da je uložena milijarda eura za obnovu znanstvene i obrazovne infrastrukture stradale u potresu koji je pogodio Zagreb prije pet godina, pri čemu je obnovljeno 28 fakulteta, kao i zgrada Sveučilišta.

– Ovim priuštivim stanovanjem studenata i mladih u domovima itekako aktivno se bavimo. Obrazovanje, od dječjih vrtića pa do visokoškolskih institucija, temelj je svakog društva i nama je to nacionalni prioritet, istaknuo je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.