Vladin cilj je u schengenski prostor ući već do kraja 2015. godine, a nadaju se da će dio novca za nabavu opreme dobiti iz EU fonda za prilagodbu schengenskoj pravnoj stečevini
ZAGREB » Hrvatska će narednih godina morati uložiti više stotina milijuna kuna kako bi bila spremna za ulazak u schengenski prostor, prostor bez graničnih kontrola među zemaljama članicama Europske unije, pri čemu će hrvatska granica prema Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini postati tzv. vanjska granica EU-a.
Ulaskom Hrvatske u EU 1. srpnja ne ukidaju se automatski granične kontrole na granicama prema drugim zemljama članicama EU-a. Kontrole na tim, tzv. unutarnjim granicama bit će ukinute kada Hrvatska pristupi schengenskom prostoru. Iskustva drugih članica pokazuju da se to uglavnom događa nekoliko godina nakon pristupanja Uniji, primjerice, Slovenija je ušla u EU 2004., a u Schengen tri godine kasnije. No, Bugarska i Rumunjska još nisu ispunile uvjete za ulazak u schengenski prostor iako su članice Unije od 2007.
Da bi čuvala tu buduću vanjsku granicu Unije, hrvatska policija morat će zaposliti još policajaca te nabaviti dodatnu količinu suvremene opreme za nadzor kopnene i morske granice, među ostalim, i terenska vozila, brodove, helikoptere, radarske sustave, termovizijske kamere, detektore za pronalaženje eksploziva i narkotika i tome slično. Sve to predviđeno je novim akcijskim planom za provedbu strategije integriranog upravljanja granicom koji je nedavno usvojila Vlada.
Nešto iz proračuna
Vladin je proklamirani cilj da Hrvatska već krajem 2015. godine bude spremna za ulazak u schengenski prostor što je, kako se pokazalo na primjeru Rumunjske i Bugarske, vrlo ambiciozno. Osim toga, ispunjenje tog cilja zahtjeva skupa ulaganja u ljude, objekte i opremu, ali u Vladi se nadaju da će dio novca dobiti iz Europske unije, točnije iz fonda namijenjenog upravo prilagodbi članica EU-a schengenskoj pravnoj stečevini. Europskim novcem namjerava se, primjerice, financirati kupnja tri helikoptera, desetak plovila različitih dužina, stotinjak patrolnih vozila s policijskom opremom, ali i druga oprema kao što su radarski sustavi, mobilne termovizijske kamere, detektori otkucaja srca i tako dalje. Prema usvojenom dokumentu, za europski novac bit će nominirana oprema u vrijednosti od oko 75 milijuna eura, a još desetinu tog iznosa osigurat će država u proračunu.
Vlada u akcijskom planu navodi da se posebna pozornost pridaje nadzoru tzv. plave granice u Neumskom koridoru, gdje će se osigurati 24-satni nadzor morskog prostora neumskog i malostonskog zaljeva. Zato će na tri lokacije – na graničnim prijelazima Zaton Doli i Klek te na gradilištu budućeg mosta na poluotoku Pelješac – biti instalirani radarski sustavi i sustavi dnevnog/noćnog video nadzora koji će biti umreženi i informaciju dostavljati u operativni centar u Policijskoj postaji Ploče. Sustav nadzora akvatorija bit će završen do ulaska u EU, odnosno po izgradnji graničnih prijelaza, navodi se u dokumentu.
Akcijskim je planom predviđeno da na budućoj vanjskoj granici EU-a Hrvatska ima 5.825 policajaca, što znači da će u graničnu policiju biti raspoređeno još nekoliko stotina policijskih službenika. Tijekom ove godine na vanjsku granicu bit će poslano još sto policajaca, a u narednim godinama dodatnih 750 policijskih službenika. Vlada predviđa da će dodatne policijske snage na vanjskoj granici osigurati »unutarnjom preraspodjelom ili novim zapošljavanjem«.
Novi objekti
Graničnoj policiji trebat će obnoviti stare ili izgraditi nove objekte za rad i smještaj jer, kako se navodi u dokumentu, postojeći objekti »ne zadovoljavaju trenutne potrebe«. Do 2016. godine trebali bi biti izgrađeni objekti za smještaj policajaca u Cetingradu i Donjem Lapcu te adaptiran objekt u Kuparima. Uz to, bit će izgrađeno nekoliko postaja granične policije, a u naredne dvije godine trebali bi biti dovršeni i tranzitni centri za prihvat stranaca u Tovarniku i Trilju te građevina za smještaj maloljetnika i obitelji u prihvatnom centru Ježevo.
