ZAGREB – Za razminiranje ratom stradale Ukrajine bit će potrebno najmanje jedno desetljeće, a i ta je brojka optimistična. Prema najnovijim podacima ukrajinske državne službe za izvanredna stanja čak 300.000 četvornih kilometara kopna i vode kontaminirano je minama i eksplozivnim sredstvima. Riječ je o površini od pola državnog teritorija Ukrajine ili gotovo kao cijela jedna Italija. Ukrajinske službe upozoravaju da se još ne zna kakvo je stanje na područjima u kojima se vode borbe.

Prioritet u ovom teškom i dugotrajnom poslu bit će razminirati infrastrukturu, naseljena područja i ceste, a tek nakon toga dekontaminirati šume, rijeke i obale. Odnosi se to prije svega na humanitarno razminiranje poslije rata, sukoba kojem se još uvijek ne nazire kraj.

Upravo se ovih dana u domaćoj javnosti aktualiziralo hrvatsko iskustvo i znanje u poslovima razminiranja koje može biti od velike pomoći nastradaloj Ukrajini. Na razini Europe koja je osmislila planove poslijeratne obnove Ukrajine, Hrvatska je jedina članica EU-a koja je imala nedavno iskustvo razminiranja vlastite zemlje. Sustav protuminskog djelovanja u Hrvatskoj razvijen je još 1998. godine, a iz muke i nasušne potrebe da se zemlja očisti od mina i eksploziva razvijen je sustav, znanje i tehnologija zbog kojih su hrvatski stručnjaci već dugi niz godina traženi u svijetu, posebno u zemljama koje su iskusile ratna razaranja od Afganistana, Iraka, Azerbejždana i drugih.

Streloviti razvitak

Poznata hrvatska tvrtka DOK-ING osnovana još ratne 1992. danas je globalni lider koji zauzima respektabilnih 80 posto udjela svjetskog tržišta autonomnih robotskih sustava i strojeva za razminiranje. Prisutni su u više od 40 zemalja svijeta. Više od 90 posto njihovih proizvoda namijenjeno je izvozu. Razminiranje u Hrvatskoj u poslijeratnim godinama bilo je sporo i skupo, pa je DOK-ING razvio automatizirani stroj s kojim bi se postigla veća sigurnost i efikasnost u razminiranju i uklanjanju ubojitih sredstava. S hrvatskih polja eliminirali su više od pola milijuna minsko-eksplozivnih naprava.

Gordan Pešić, član uprave DOK-ING-a ne dvoji da bi se takvi modeli još dodatno razvijeni mogli preslikati i na Ukrajinu, svjetsku žitnicu u kojoj je prema službenim podacima zapanjujućih 4,8 milijuna hektara poljoprivrednih površina sumnjivo na minsku opasnost.

– Naša tvrtka razvila se iz nasušne potrebe jer je Hrvatska bila jedna od najkontaminiranijih zemalja svijeta od mina koju je trebalo očistiti. Priča je krenula od našeg osnivača i utemeljitelja Vjekoslava Majetića. Prije svega ovdje govorimo o potrebi humanitarnog razminiranja u Ukrajini što se odnosi na poslijeratno razminiranje. Naravno, u ovom trenutku nitko ne zna kada bi rat u Ukrajini mogao završiti, no naš sustav, znanje, iskustvo, robotizirana tehnologija i protokoli su spremni. Što se tiče razminiranja tijekom ratnog stanja, dakle, vojnog razminiranja, ono doista nije često u praksi, no s obzirom da DOK-ING raspolaže tehnologijom i strojevima za upravljanje na daljinu, oni se mogu koristiti i u takvim opasnijim uvjetima, kazao je Pešić u ime tvrtke čije geslo sažima bit cijele priče: » Don’t send a man to do a machine’s job« (»Ne šaljite čovjeka da radi posao stroja.«)

DOK-ING, koji je u velikoj poslovnoj ekspanziji, samo lani zabilježio je 250 milijuna kuna prihoda s oko 130 zaposlenih. Rast prihoda u odnosu na 2019. godinu uvećan je za rekordnih 233 posto, a broj zaposlenika udvostručen. Više od 90 posto proizvodnje se izvozi, a najveći su kupci Amerikanci. U Južnoafričkoj Republici imaju i svoju tvrtku-kćer i razvijen poseban stroj, robot za rudarstvo, cjelovit set robotskih dijelova za rad u rudniku u cilju smanjenja i eliminiranja nesretnih slučajeva prilikom obavljanja rudarskih poslova. Osim za razminiranje i podzemno rudarstvo, tvrtka je razvila strojeve za vatrogastvo, za strojeve za odgovor na nuklearne, radiološke, kemijske, biološke i eksplozivne prijetnje.

Znanje i iskustvo

Od početka ruske agresije Europska unija mobilizirala je za Ukrajinu 4,1 milijardu eura za makrofinancijsku pomoć, budžetske potpore, krizni odgovor i humanitarnu pomoć. Dodatnih 1,5 milijardi eura predviđeno je putem European Peace Facilityja kao vojna pomoć ukrajinskim oružanim snagama, za obranu stanovništva i teritorijalnog integriteta. Dodatno, Europska komisija namjerava tijekom 2022. izdvojiti daljnjih 9 milijardi eura makrofinancijske pomoći te još 500 milijuna eura za vojnu pomoć. Na razini EU-a za obnovu Ukrajine planira se provedba Strateškog plana »RebuildUkraine«, u kojem će se sredstva osigurati iz EU proračuna, proračuna zemalja-članica, zajmova i donacija te mobilizacijom privatnih i javnih ulaganja. U financiranje obnove uključuju se partneri iz skupina G7 i G20. Za pomoć Ukrajini Hrvatska može ponuditi znanje i tehnologiju zajedničkim djelovanjem privatnog sektora i državnih institucija.

U sklopu Ravnateljstva Civilne zaštite prisutno je institucionalno znanje i iskustvo upravljanja razminiranjem površine od 1.174 četvornih kilometara s koje je dosad uklonjeno više od 3,5 milijuna protupješačkih i protutenkovskih mina. Resorni Hrvatski centar za razminiranje – Centar za testiranje, razvoj i obuku posjeduje sve potrebne međunarodne akreditacije za certificiranje u protuminskoj djelatnosti, od testiranja sredstava, opreme i strojeva za razminiranje, do razvoja metoda, sredstava i opreme te provođenja obuke, podsjećaju iz DOK-ING-a.