Pomoć

Za male tvrtke se govori da su motor Hrvatske, ali banke im uporno ne daju kredite. Odbijaju čak 90 posto zahtjeva

Jagoda Marić

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Foto Patrik Macek/PIXSELL

Zato je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i financiranje tih poduzeća uključilo u svoj Program učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje do 2030. godine, čiji je cilj među ostalima stopu zaposlenosti među populacijom od 20 do 65 godina podići sa sadašnjih 67 posto na 75 posto, ali i smanjiti broj građana koji su u riziku od siromaštva i socijalne isključivosti



ZAGREB – Mikro i mala poduzeća koja imaju do deset radnika, zapošljavaju čak polovinu radnika u Hrvatskoj, kad se izuzme javni sektor, ali bez obzira na njihov značaj za gospodarstvo, ali i društvo u cjelini, teško dolaze do zajmova koji su srednjim i velikim poduzećima dostupni u komercijalnim bankama. Zato je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i financiranje tih poduzeća uključilo u svoj Program učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje do 2030. godine, čiji je cilj među ostalima stopu zaposlenosti među populacijom od 20 do 65 godina podići sa sadašnjih 67 posto na 75 posto, ali i smanjiti broj građana koji su u riziku od siromaštva i socijalne isključivosti. Program sadrži mjere i projekte koji se već provode, ali i neke koji će tek zaživjeti, a njegova je ukupna vrijednost za razdoblje do 2027. godine 2,3 milijarde eura, od čega će najveći dio, čak 1,98 milijardi eura, doći iz Europskog socijalnog fonda, dok je ostatak domaća komponenta.


Ranjive skupine


S obzirom na strukturu domaćega gospodarstva i važnost mikro i malih poduzeća za zapošljavanje u Hrvatskoj, dio tog novca otići će i na mikrozajmove koji će uključivati i bespovratan novac, pri čemu će se voditi računa o zapošljavanju ranjivih i teško zaposlivih skupina. Ministarstvo se u svom objašnjenju poziva na statističke podatke Fine koji pokazuju da pad prihoda u mikro i malim poduzećima dovodi automatski do pada broja zaposlenih, a te tvrtke imaju i otežan pristup kreditima kako bi premostile razdoblje u kojem imaju pad prihoda. Otežan pristup kreditima, osim smanjenja broja zaposlenih, često odvodi i do gašenja samog poduzeća.


– Zajmovi do 25.000 eura smatraju se velikim administrativnim opterećenjem za komercijalne banke jer sama obrada takvog zahtjeva traži jednak ulog resursa kao i obrada zahtjeva za više zajmove, dok prinosi po manjim zajmovima ne nadoknađuju bankama u dovoljnoj mjeri troškove obrade takvih zahtjeva. Zbog strožih uvjeta financiranja komercijalnih banaka, velik broj zahtjeva za kreditiranjem, 90 posto, završi odbijanjem, navodi Ministarstvo u svom programu. Dakle, poduzeća koja u Hrvatskoj zapošljavaju 50 posto radnika u realnom sektoru, imaju 90 posto šansi da će im komercijalna banka odbiti kredit jer im to naprosto ne donosi zaradu. Ministarstvo ističe i to da je analiza Europske komisije pokazala da je financijski jaz za mikrozajmove u Hrvatskoj 160 milijuna eura, te se za razdoblje od 2027. godine prognozira godišnji rast potražnje za mikrozajmovima po stopi od 1,5 do 2,5 posto.


Cjeloživotno obrazovanje



Poticat će se zapošljavanje i dalje mjerama koje Hrvatski zavod za zapošljavanje već provodi, što uključuje i poticaje za samozapošljavanje od 150 tisuće kuna, a ambiciozan cilj država je postavila kad je u pitanju cjeloživotno obrazovanje pa bi tako do 2027. godine 55 posto svih odraslih trebalo sudjelovati u cjeloživotnom učenju. U 2020. godini taj je udio bio samo 3,2 posto, u odnosu na EU prosjek koji je bio 9,2 posto. To, objašnjava Ministarstvo, utječe na zastarjelost vještina što dovodi do nižih razina sudjelovanja na tržištu rada i niže razine produktivnosti, a izazov će, napominju, postati još izraženiji u kontekstu zelene i digitalne tranzicije.

Sustav vaučera


 


S obzirom na to kolika je važnost malih i mikropoduzeća u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj, tamo gdje banke ne žele financirati mala poduzeća pokušat će to činiti država, a nada se da će tako teško zapošljivim radnicima osigurati i mentorstvo, ali i zapošljavanje skupina koje su u programu označene kao ranjive, primjerice radnika starijih od 55 godina, pripadnika romske nacionalne manjine, ali i mladih ljudi koji još nisu kročili na tržište rada, ali kroz svoje obrazovanje, primjerice srednjoškolsko strukovno, nisu dobili potrebne vještine jer više od 60 posto njih nije imalo praktičnu nastavu izvan škole, dok gotovo polovina studenata koji su diplomirali uopće nije imala obveznu stručnu praksu. Iz Europskog socijalnog fonda nastavljaju se financirati i obrazovne mjere za nezaposlene mlade, a najavljuje se puni prelazak na sustav vaučera, što je novi modalitet koji se uspostavlja kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, i to zasad za zelene i digitalne vještine. No, ako kojim čudom Hrvatska doista i podigne stopu zaposlenosti na 75 posto i time popravi socijalni položaj desetaka obitelji, i dalje će u društvu ostati ranjive skupine i oni koji će biti u riziku od siromaštva. I u tom su području postavljeni veliki ciljevi pa bi za pet, šest godina stopa rizika od siromaštva trebala pasti na 15 posto, no to još uvijek znači više od 375 tisuća ljudi u riziku od siromaštva, a među njima i 42 tisuće djece.


 


Skrb o starijima


 


Zato će i u sljedećem višegodišnjem proračunu i dalje postojati i program Zaželi, koji uključuje pomoć starijim osobama te program školskih obroka na koji će otići 35 milijuna eura. Za program Zaželi predviđeno je 130 milijuna eura, a on, osim pomoći gerontodomaćica, uključuje i pomoć u higijenskim potrepštinama i gotovim obrocima. Objašnjavajući zašto je taj program nužno nastaviti i proširiti na više krajeva u Hrvatskoj, Ministarstvo ističe da je SHARE studija pokazala da 77.000 stanovnika Hrvatske starije dobi koji imaju poteškoća u obavljanju svakodnevnih poslova, nemaju nikoga tko bi im pomogao u obavljanju dnevnih aktivnosti. Dvije godine pandemije samo su pojačale rizik od socijalnog isključivanja starijih osoba.