Za energetsku obnovu zgrada više od 100 milijuna kuna

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Natječaj obuhvaća četiri koraka – energetski pregled i certificiranje, izrada projektne dokumentacije, energetska obnova zgrade te ugradnja uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije

Lanjske aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost naišle su na odličan prijem kod pravnih i fizičkih osoba. Nevjerojatno je bilo vidjeti silni porast aktivnosti graditeljskog sektora, barem jedne njegove grane, na obnovi fasada.

U Hrvatskoj zaboravljena vizura kranova dizalica ponovno se pojavila, a kako smo saznali iz razgovora s proizvođačima izolacijskih materijala te poduzetnika koji se bave proizvodnjom građevne »stolarije« visokih energetskih razreda, posao im je – silno porastao.

S druge strane, imali smo još jednu zanimljivost, ostanemo li u okviru građanima najzanimljivijih sektora: po pitanju novih tehnologija ne baš otvorena Hrvatska naprosto je navalila na ekološke automobile. Na kraju godine bilo je gotovo četiri stotine registriranih hibrida, do pojave poticajnih mjera sasvim simbolične pojave na hrvatskim prometnicama te više od 40 potpuno električnih automobila.

Osim energetike, vrlo važan segment je i cjelovit sustav gospodarenja otpadom, gdje imamo vrlo usku suradnju i s resornim ministarstvom i s jedinicama lokalne samouprave. I u 2015. godini osiguravamo stručnu pomoć i sufinanciranje gradovima, općinama, županijama za projekte uvođenja primarne selekcije, sanacije odlagališta i izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Novi natječaji za nabavu komunalne opreme i vozila, nadogradnju sustava i reciklažna dvorišta već su objavljeni, ističe Müller.  

Navala na taj dio sredstava je bila tolika da je Fond lani planiranih sedam milijuna kuna – udvostručio. Natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je za ovu godinu upravo raspisan, priča se ponavlja s time da su iznosi u nekim jako zanimljivim sektorima, primjerice kod energetske obnove zgrada multiplicirani te sad dosežu vrtoglavi iznos od 100 milijuna kuna.

Javni natječaj obuhvaća četiri koraka za cjelovitu energetsku obnovu – energetski pregled i certificiranje, izrada projektne dokumentacije, energetska obnova zgrade te ugradnja uređaja za individualno mjerenje potrošnje toplinske energije (kalorimetre ili razdjelnike).    

Zgrade, promet i otpad

O novostima za ovu godinu razgovarali smo sa Svenom Müllerom, direktorom Fonda.

  – Upravo smo objavili plan javnih poziva i natječaja za ovu godinu što je praksa koju smo uveli prošle godine, a pokazala se zaista uspješnom. Na taj način svi naši korisnici mogu planirati svoje aktivnosti i na vrijeme osigurati potrebna sredstva i početi raditi na dokumentaciji. Ove su nam godine i dalje u fokusu projekti energetske obnove, energetska učinkovitost u prometu te projekti vezani za gospodarenje otpadom, i to sva tri važna segmenta, primarna selekcija, sanacije i centri za gospodarenje otpadom, istaknuo nam je Sven Müller, direktor Fonda.

Iz kojih se izvora osiguravaju sredstva za subvencije? Fond je vanproračunski, jesu li sredstva vlastita ili ih se osigurava sa strane fondova EU-a?  – Fond se financira po principu »onečišćivača plaća« što znači da sredstva dolaze iz namjenskih prihoda Fonda po principu da onaj koji zagađuje okoliš plaća naknadu. Taj princip »onečišćivač plaća« najvećim se dijelom odnosi na razne tvrtke, industriju i ostale »korisnike okoliša«, a regulirano je s nekoliko zakona i uredbi. Od prošle godine, Fond je imenovan dražbovateljem na europskoj burzi emisijskih jedinica u ime Republike Hrvatske, tako da ćemo određena sredstva imati i iz tog izvora. Tim će se sredstvima financirati projekti za smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama.

  Od novosti s kojima se lani nismo susretali, u Fondu ističu program energetske obnove nestambenih zgrada, namijenjen komercijalnom sektoru, ali i javnim ustanovama. Osim toga, veliki potencijal za korištenje obnovljivih izvora energije postoji u turističkom sektoru za koji su pripremili poseban javni poziv za obnovljive izvore energije namijenjen primjerice vlasnicima kampova, hotela, apartmana i sličnih turističkih objekata.

  Dio posla zaposlenika Fonda, strukturiranog kroz pet posebnih sektora, svakako se odnosi i na edukativni dio priče. Svima nam je dakako poznato da energiju treba štedjeti, no i dalje smo skloniji »pumpanju« računa kad zahladi, umjesto da se u ljetnim mjesecima zapitamo kako ublažiti šok golemih zimskih izdataka za grijanje.

  – Kod energetske obnove višestambenih zgrada posebno smo izdvojili sufinanciranje ugradnje uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije. Oni sami po sebi ne štede energiju, ali potiču na učinkovito ponašanje jer osoba sama može regulirati temperaturu, a time i potrošnju. Osim toga, njihova je ugradnja i zakonska obaveza, i to do kraja 2015., odnosno 2016., ovisno o veličini zgrade. Tako da je ovo prilika za sve građane da se jave putem svojih upravitelja i da dobiju bespovratna sredstva, ističe Müller.    

Hrvatska je potpisnica sporazuma po kojem do 2020. godine mora smanjiti emisiju CO2 za 20 posto. Ide li se u tom smjeru planiranim ritmom ili je potrebno pojačati aktivnosti?  – Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su ti koji će doprinijeti smanjenju emisija CO2, a aktivnosti nas kao Fonda svakako idu u smjeru da potičemo takve projekte sve više, ali i da potičemo svijest naših građana o koristima takvih projekata i mogućnostima koje su im na raspolaganju da takve projekte realiziraju. U strukturi potrošnje energije u Hrvatskoj zgradarstvo sudjeluje s više od 40 posto, a promet s više od 30 posto tako da je tu fokus i naših programa, što su, sudeći prema velikom interesu, prepoznali i građani.

Generirani projekti

I inače, lanjska je godina za Fond bila ključna. Jer dok se 2013. godinu završilo s vrlo malim brojem realiziranih projekata, bilo ih je naime samo 800, lani se dogodio nevjerojatni skok – broj projekata ugovorenih lani bio je veći od 3 tisuće! A kao što smo rekli, sufinancirani projekti osim što su poticajni za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, potiču aktivnost na tržištu, pokreću poslove za projektante, proizvođače, inženjere, izvođače radova. I tu leži jedna velika dodana vrijednost svih tih aktivnosti, drugim riječima jedan su od pokazatelja na koji se način može probuditi zamrlo gospodarstvo.

  – Svaka kuna koju Fond uloži, potiče dva puta veću investiciju, na taj način je naša aktivnost u 2014. godini generirala projekte vrijedne gotovo 2 milijarde kuna, što je svakako značajna poluga razvoju gospodarstva, i stvaranju novih radnih mjesta, ističe Müller.     Ono što pak najviše zanima građane, pitanje je maksimalnih iznosa za pojedine sektore. Primjerice lani se za subvencioniranje nabavke vozila najprije rezerviralo sedam, da bi se vrlo brzo iznos udvostručilo na 14 milijuna kuna. I dok se u natječaju vidi kako su maksimalni pojedinačni iznosi za vozila i fasade jednaki lanjskima, primjerice 70 tisuća kuna za električne automobile, osnovno pitanje koje se postavlja, jer se očekuje daljnji rast zanimanja građana, je hoće li se povećati ukupni iznos tih sredstava?    

Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna metara četvornih korisne površine višestambenih zgrada, a većinom su građene prije 1987. godine i imaju slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju te su odgovorne za velike gubitke topline odnosno nepotrebnu potrošnju energije. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti, potrošnju tih zgrada je moguće smanjiti čak peterostruko.

Dodatna edukacija

– Postoje naravno predviđena sredstva i ona naravno jesu planirana upravo imajući u vidu prošlogodišnja iskustva. Za vozila će primjerice biti otprilike u istim okvirima, dok smo primjerice za višestambene zgrade i više nego udvostručili sredstva koja su odobrena prošle godine. Za energetsku obnovu višestambenih zgrada prošle smo godine, nakon povećanja sredstava, odobrili 44 milijuna kuna, dok je ove godine planirano nešto više od 100 milijuna kuna. Uveli smo poziv za ugradnju individualnih uređaja za mjerenje potrošnje toplinske energije, a s obzirom na to da je po novom zakonu za energetsku obnovu zgrade dovoljna natpolovična većina, vjerujem da će to biti poticaj za veći broj prijava. Osim toga, prošle je godine odobreno sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za gotovo 250 zgrada, a upravo energetska obnova za njih je sljedeći korak, pojasnio nam je Müller.

  Velika se sredstva izdvajaju, zanimanje postoji, međutim jesu li svi zaista dobro educirani, mislite da i ove godine postoji mjesta za multipliciranje zanimanja, za napredak?

  – U ostvarivanju svih ciljeva vezanih za zaštitu okoliša građani su ključni jer briga o okolišu mora postati dio našeg svakodnevnog života. Od trenutka kad kupujem mlijeko, da znam da ujedno uzimam i ambalažu s kojom nešto moram napraviti, pa do toga da kad izlazim iz stana da bi bilo dobro smanjiti temperaturu ili zatvoriti prozor kad je uključeno grijanje. To nije posao koji se može napraviti preko noći i edukacija mora postojati na svim razinama. Kako bismo doprinijeli i u tom dijelu, uskoro pokrećemo nacionalnu kampanju vezanu za sustav cjelovitog gospodarenja otpadom, a i informativno edukativne aktivnosti redovito provodimo i za naše energetske programe. K tome, ekološke udruge ili komunalnih društava potičemo da provode takve aktivnosti, pa ćemo organizacijama civilnog društva ove godine prema planu uplatiti gotovo milijun kuna.     Prema izvještajima Europske unije za lanjsku godinu, Hrvatska je po korištenju sredstava za aktivnosti namijenjene većoj energetskoj učinkovitosti negdje na sredini ljestvice. Što nas koči da u tom segmentu postanemo EU liderima: zakonske barijere ili skeptičnost građana? Kako se čini, većina je predradnji, barem kad su zakonski okviri u pitanju, odrađena.

Za energetsku obnovu zgrada više od 100 milijuna kuna

Zgrade, promet i otpad

Generirani projekti

Dodatna edukacija

Lidlova super ponuda