RIJEKA  Ne promijeni li Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odluku s posljednjim danom ove godine više od 1.300 ravnatelja osnovnih i srednjih škola, te učeničkih domova morat će staviti svoje mandate na raspolaganje. U praksi će to značiti da će se raspisati više od 1.300 natječaja za obavljanje ravnateljskih funkcija u hrvatskom osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu za što treba izdvojiti »sitnih« 3,9 milijuna kuna.

Velika smjena ravnatelja obrazovnih ustanova trebala se dogoditi još prije tri godine kada su u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ugrađeni novi uvjeti za izbor ravnatelja kojima je propisano da tu funkciju ne može obnašati zaposlenik s višom, već isključivo s visokom stručnom spremom. Međutim, u dogovoru s Hrvatskom udrugom ravnatelja osnovnih škola dogovoreno je prolongiranje primjene Zakona do 2015. godine kako bi se problem zbrinjavanja ravnatelja koji imaju samo višu stručnu spremu u najvišoj mjeri riješio prirodnim odljevom, odnosno njihovim odlaskom u mirovinu. 

Takav scenarij se i realizirao, jer kako navodi predsjednik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Nikica Mihaljević u protekle tri godine broj ravnatelja s višom stručnom spremom smanjen je s prvotnih 332 na današnjih stotinjak obnašatelja te funkcije. Međutim, ono što nije u tom periodu napravljeno uvjeti su za provedbu masovnog novog izbora ravnatelja, a prvenstveno se radi o njihovom licenciranju što je uvjet za obavljanje te funkcije. Tema o kojoj se već godinama priča, ali oko koje, kaže Mihaljević, nije napravljeno još ništa. Upravo iz tog razloga Hrvatska udruga ravnatelja osnovnih škola ponovno je zatražila prolongiranje roka masovnog stavljanja mandata ravnatelja na raspolaganje te je jučer održan i sastanak s predstavnicima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

– Kada je prvi put prolongiran rok mislili smo da će se do 2015. godine razraditi sustav licenciranja, ali to se nije dogodilo, unatoč tome što je licenciranje ugrađeno i u Strategiju obrazovanja. Nemamo pravilnika o licenciranju i jedina je realna opcija ponovno prolongiranje roka. Pored toga ove se godine ide i s potpuno novom izradom Zakona o osnvnom i Zakona o srednjem školstvu. S obzirom na te okolnosti očekujemo da će Ministarstvo pomaknuti rok izbora ravnatelja, kaže Mihaljević.

Dodajući kako su ravnatelji s višom stručnom spremom daleko u nepovoljnijoj poziciji jer neće imati pravo ponovno se prijaviti na natječaj za tu funkciju, a njihovo staro radno mjesto ih ne čeka, Mihaljević kaže da ni ravnatelji s visokom stručnom spremom neće imati jamstva da će zadržati tu funkciju, jer biraju ih školski odbori. Međutim, daleko u najgoroj situaciji su ravnatelji koji su izabrani prije 2008. godine, a procjenjuje se da je samo u osnovnoškolskom sustavu takvih ravnatelja četristotinjak. Njih, kaže Mihaljević, čekaju samo četiri plaće i odlazak na burzu rada, jer čak ne mogu biti proglašeni tehnološkim viškom.

– Prema zakonskim propisima svi ravnatelji koji su imenovani nakon 2008. godine imaju pravo na dva mandata i čeka ih radno mjesto, ali svi oni ravnatelji koji su izabrani prije tu privilegiju nemaju. Radno mjesto ih ne čeka, ne može ih se proglasiti tehnološkim viškom i jedino pravo koje mogu ostvariti je dobiti četiri plaće i status nezaposlene osobe. Zbog tog lošeg ravnateljskog statusa još smo 2010. godine podignuli tužbu na Ustavnom sudu, međutim do danas se ništa nije riješilo. Zatražilo smo od svih naših podružnica da nam dostave podatke o točnom broju takvih ravnatelja. Procjenjujemo da se radi o pola ravnatelja osnovnih škola u Hrvatskoj, odnosno o njih četristotinjak. Kao uduga poduzet ćemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe, zaključuje Mihaljević.