Sve dulja razdoblja visokih temperatura i toplija ljeta u Europi stvaraju uvjete za povećan rizik od širenja pojedinih zaraznih bolesti, upozorava Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

Stručnjaci ističu kako klimatske promjene mijenjaju okolišne uvjete, čime se povećava mogućnost pojave i širenja infekcija koje su ranije bile ograničene na pojedina područja.

Iako su aktualni toplinski valovi trenutačno u središtu pozornosti javnosti, najveći izazov predstavljaju dugotrajno povišene temperature koje mogu pogodovati razvoju bakterija, širenju komaraca i produljenoj aktivnosti krpelja.

– Više temperature i dulja topla razdoblja mijenjaju obrasce pojave zaraznih bolesti u Europi. Zato je ključno da zemlje međusobno surađuju, dijele podatke i zajednički razvijaju učinkovite mjere prevencije i odgovora na nove zdravstvene prijetnje, poručuju iz ECDC-a.

Prema podacima Centra, tijekom ovog ljeta posebno se izdvajaju četiri područja povećanog rizika: bolesti koje se prenose hranom, infekcije povezane s bakterijama roda Vibrio, bolesti koje prenose komarci te bolesti povezane s krpeljima.

Bolesti uzrokovane kontaminiranom hranom među najčešćim su zdravstvenim problemima tijekom ljetnih mjeseci. Visoke temperature stvaraju idealne uvjete za brže razmnožavanje bakterija, zbog čega nepravilno skladištenje ili nedovoljna termička obrada hrane mogu povećati opasnost od infekcije.

Kako bi se smanjio rizik, stručnjaci savjetuju redovito pranje voća i povrća prije konzumacije, održavanje higijene u pripremi hrane te posebno pažljivu obradu mesa.

Zagrijavanje obalnih voda također donosi nove zdravstvene izazove. Bakterije roda Vibrio, koje mogu uzrokovati vibriosis, najbolje se razvijaju u toplim vodama s nižim salinitetom, poput pojedinih područja Baltičkog mora i riječnih ušća.

ECDC je zbog toga razvio ažurirani interaktivni sustav praćenja koji pokazuje područja u kojima postoji veća mogućnost pojave infekcija.

– Osobe koje se kupaju u toplijim obalnim vodama trebale bi biti posebno oprezne ako imaju otvorene rane, ogrebotine ili svježe piercinge. Također je važno da se morski plodovi uvijek dobro termički obrade prije konzumacije, upozoravaju ECDC-ovi stručnjaci.

Dulje tople i vlažne sezone omogućuju invazivnim vrstama komaraca širenje u nove dijelove Europe. Bolesti poput denge, chikungunye i infekcije virusom Zapadnog Nila sve više postaju predmet javnozdravstvene zabrinutosti.

Zaštita od uboda uključuje korištenje repelenata, nošenje odjeće koja prekriva kožu te zaštitu prostora mrežama protiv komaraca. Posebno je važno uklanjati nakupljenu stajaću vodu u blizini kuća i vrtova jer ona predstavlja pogodno mjesto za razmnožavanje komaraca.

– Krpelji su prisutni diljem Europe, a zbog blažih proljeća i jeseni njihovo razdoblje aktivnosti postaje sve duže. Zaraženi krpelji mogu prenijeti lajmsku bolest i krpeljni meningoencefalitis (TBE), koji u pojedinim slučajevima mogu uzrokovati ozbiljne dugoročne posljedice, naveli su iz ECDC-a.

Tijekom boravka u prirodi preporučuje se nositi duge rukave i hlače, nakon izlaska pregledati tijelo te što prije ukloniti eventualno pronađene krpelje. Protiv krpeljnog meningoencefalitisa dostupno je i učinkovito cjepivo.

ECDC upozorava da rastući zdravstveni rizici povezani s klimatskim promjenama zahtijevaju dugoročnu suradnju različitih sektora – zdravstva, zaštite okoliša i veterinarskih službi.

Pristup poznat kao „Jedno zdravlje“ (One Health) temelji se na spoznaji da su zdravlje ljudi, životinja i okoliša neraskidivo povezani te da se zdravstvene prijetnje mogu učinkovito rješavati samo zajedničkim djelovanjem.

– Klimatske promjene ne utječu samo na okoliš, već izravno mijenjaju rizike za ljudsko zdravlje.

Zato države moraju ulagati u sustave ranog upozoravanja, pripremu zdravstvenih službi i mjere prilagodbe koje će zaštititi stanovništvo od posljedica ekstremnih vremenskih uvjeta, istaknuli su iz ECDC-a.

Najnovije procjene pokazuju da više od polovice država članica Europske unije već ima nacionalne planove prilagodbe klimatskim promjenama, no stručnjaci naglašavaju da je potrebno dodatno jačati konkretne mjere usmjerene na zaštitu javnog zdravlja.

ECDC poručuje kako će buduća otpornost Europe na zarazne bolesti sve više ovisiti o pravodobnom praćenju rizika, razmjeni informacija i suradnji među državama i institucijama.