Foto Arhiv NL
Izobrazba o sigurnom rukovanju pesticidima trajat će 15 školskih sati, test neće svi položiti, a oni koji ga polože morat će se vratiti u klupe nakon 5 godina, a Josip Domazet kaže: Za ono malo vrta što ga imam, par krušaka i jabuka, snalazit ću se kako znam
Znao sam da ubuduće neću moći kupovati sredstva za zaštitu biljaka ako ne položim tečaj, ali star sam za to. Čuo sam da će tečaj koštati oko 400 kuna, a to je za mene kao penzionera puno, a za ono malo vrta što ga imam, par krušaka i jabuka, snalazit ću se kako znam, tražit ću krivine, iskreno će Josip Domazet s Drenove, koga smo zatekli u Vrtnom centru Viškovo, u nabavi sjemenja za novu sjetvenu sezonu. Govori i kako ovdje često traži odgovor za vrtne probleme i rado mu ga daju, ali obično je već toliko zakasnio, da i sam odustane.
Na istom mjestu srećemo i Anđela Pauletića s Marinića, također penzionera, koji pak jedva čeka početak tečaja.
– Sa 68 godina ići ću na tečaj i smatram da je to pozitivna mjera, jer su ljudi svašta kupovali i trovali i sami sebe i okolinu. Imam 300 kvadrata vrta i ako nemam što kupiti za zlatice, uši ili puževe, što će mi vrt. Ja sam do sada krečom rješavao zlatice i puževe, ali to navodno narušava pH tla. Mi smo svi razmišljali na žalost, samo o toj nesretnoj kuni, a većina ih ne zna ni što kupuju ni u kojoj količini te otrove treba koristiti, a salata svejedno ide na tržnicu. A karenca je 21 dan, govori Pauletić.
Nizozemsko iskustvo
U tih 15 minuta koliko smo proveli u Vrtnom centru, stiže i treći kupac, Milan Vuković, s Viškova, također penzioner, ali s holandskom, amsterdamskom adresom. Pola godine provodi u Hrvatskoj, pa je došao u nabavu za svoj budući ljetni vrt.
– Ovdje gore imam par voćkica oko kuće, ali ne koristim kemiju. Sve rješavam s koprivom, pa grublja gamad ne dolazi. Kemija je opravdana jedino za plantaže, ali i tada tako da ne bude štetna za zdravlje. Ionako je sve već poprskano od gore, s oblaka iz kojih kiše kao katran padaju, vidite uostalom na automobilima. Sva ova pretjerana kemija donosi karcinome i truje čovjeka. U Amsterdamu je recimo, jako skupo svo eko voće i povrće, što nije slučajno, govori Vuković.
Ovo su tek tri slučajno odabrana sugovornika, a na internetu ih je puno više i svi imaju mišljenje o čak i ne tako novim mjerama stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj, uređenih Zakonom o provedbi Uredbe (EZ) od 1. srpnja 2013. Riječ je o pravnom aktu Europske unije čije se odredbe ne smiju prenositi u nacionalna zakonodavstva država članica Europske unije stvaranjem novog propisa. Države članice obvezne su osigurati izravnu provedbu uredbi na svom području. Problem je u tome što su one kod nas od ove sezone na snazi, pa nitko od najmanjeg vrtlara do plantažera ne može više ništa djelotvorno kupiti za zaštitu biljaka ako prije toga ne položi tečaj, iako sezona jednog od najvažnijih, zimskog prskanja, već kuca na vrata. A tečaj traje i košta.
– Ok, treba se znati, ali nisu rekli da su sve članice EU-a svoje poljoprivednike besplatno educirale a poljoprivrednik je samo u pojedinoj zemlji platio ispit i iskaznicu, neke zemlje i njihove regije su i to financirale, kaže jedan od sudionika na internet raspravi. A drugi je napravio i računicu: »Ipak u pitanju je 100.000 ljudi za edukaciju oko 500 predavača i 150.000.000 kn u blagajni, još će oni lupiti i državni biljeg od 70 kn kako za sve lupaju, ipak je to unosan posao«.
Unosan posao
Drugi sudionik u raspravi na istu temu također piše kako se sve moglo podmiriti iz EU fondova. »Moglo se sufinancirati ali naravno, naši lezilebovići opet nisu ništa aplicirali, izmust’ će nas do gole kože, treba tražiti rupe u zakonu i muljat gdje se može dok ne dobijemo neku normalnu vlast«.
Još jedan od uključenih u internet raspravu piše:
»Nije mi jasno kako ciljano udaraju i po hobi vrtlarima i voćarima. Imam mali vrt i posadio sam krumpir, pa trebam nešto malo za plamenjaču i neki insekticid za krumpirovu zlaticu i moram položiti ispit koji košta 1.000 kn«.
Pravila EU
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Nacionalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida, koji se donosi sukladno zahtjevu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida.
On ima za cilj smanjenje rizika za zdravlje ljudi, životinja i okoliša povezanog s uporabom pesticida i poticanje integriranih i alternativnih mjera suzbijanja štetnih organizama na način da se:
3. osigura prepoznavanje vlastitih uloga svih dionika i interesnih skupina u ostvarivanju zajedničkog cilja postizanja održive uporabe pesticida.
»Pa takvih ima jako puno, nisu to dobro napravili, nešto drugo smo mi malo veći i veliki proizvođači, nama je to potrebno, ali se moglo srediti da platimo samo 50 posto a ostalo preko EU fondova i ovako su slabo iskorišteni, odgovara mu jedan veći proizvođač, a drugi dodaje:
»Država će od toga dobiti sto pedeset milijuna u proračun. Dakle, ako je to PDV koji će ubrati, educirati će nas bedake za jedno šesto miljuna kuna. Ilitiga, nekome će u džep otići seljačkih šesto milijuna. Jezivo!
Možda i zbog ovakvih komentara, a možda i zato što akcija edukacije o uporabi sredstava za zaštitu biljaka već dugo traje, koordinatorica tima ovlaštenih predavača u Primorsko-goranskoj županiji dipl. ing. agr. Karmen Karlić rekla nam je kako timovi sada moraju odrađivati i druge dvije edukacije i jedva to fizički stižu.
Crno tržište
– Glavnina edukacija o primjeni sredstava za zaštitu biljaka već je odrađena u prošloj godini, no sve dok nam se ljudi javljaju planirati ćemo daljnje tečajeve. Prioritet su nam sada edukacije za mjere Ekološka proizvodnja i agrookoliš koje trebaju odslušati korisnici potpora.
No, to ne znači da će itko od zainteresiranih za dozvolu za kupovinu sredstava za zaštitu biljaka ostati kratkih ruku, odnosno bez edukacije, jer se naprasno edukatora pojavilo i više no što ih treba. Prof. Petar Ćurčić s Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu čak govori o crnom tržištu.
Primorci zainteresirani
Poljoprivredna savjetodavna služba organizira tečajeve po cijeloj Hrvatskoj, međutim izgleda da su oni najpopularniji u Primorsko-goranskoj županiji, gdje se za razliku od ostalih krajeva za sljedeći tečaj popunilo već oko 50 posto mjesta.
Ponavljanje
Osnovni modul izobrazbe ima najmanje 15 školskih sati, a obveznici izobrazbe moraju svakih pet godina redovito obnavljati stečeno znanje dopunskom izobrazbom, u trajanju od najmanje pet školskih sati.
– Državna poljoprivredna savjetodavna služba daje mogućnost provođenja edukacije i privatnim i javnim firmama i neke su se privatne firme pojavile samo radi toga i odnijele veći dio kolača. A većina vrtlara kojima ta zaštitna sredstva trebaju, oko 70 do 80 posto, hobisti su. Snalazit će se. Već sada neki idu u Bosnu po sredstva koja tu ne mogu kupiti, neki su prestari, pa im se ne da i smatraju da država izmišlja, a neki već smišljaju kako će kupovati za druge i zaraditi. Trebalo je zapravo, u startu razdvojiti hobiste i profesionalce, govori Ćurčić.
Čini se da u tom grmu leži zec.
Nacinalni akcijski plan za postizanje održive uporabe pesticida ima za cilj smanjenje rizika za zdravlje ljudi, životinja i okoliš povezanog s uporabom pesticida te poticanje integriranih i alternativnih mjera suzbijanja štetnih organizama, među ostalim i uspostavu sustava izobrazbe o osiguranoj uporabi pesticida za profesionalne korisnike pesticida, distributere i savjetnike. Od kraja studenoga prošle godine uvoz, nabavu, distribuciju, prodaju i uporabu pesticida namijenjenih profesionalnim korisnicima (u koje zapravo spadaju svi) i davanje savjeta o uporabi mogu obavljati samo osobe koje su završile osnovni modul izobrazbe i imaju određenu iskaznicu.
Saznajemo međutim, da će uskoro na tržištu biti i neka zaštitna sredstva, točnije fungicidi, za gljivična oboljenja biljaka, te insekticidi, koje je već i sada moguće nabaviti. Za neke od njih već su podneseni zahtjevi za registraciju. Također, u Slavoniji se već daju subvencije za plaćanje tečaja, pa bi o tome mogle razmisliti i druge hrvatske regije.
