Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ-a uputio je javno priopćenje građanima na temu cjepiva te pokušalo dati konkretne odgovore na pitanje kakav je rizik, zašto se cijepiti i što je uopće mRNK cjepivo.

Priopćenje prenosimo u cijelosti.

“Godinu dana nakon što je bolest izazvana virusom COVID – 19 globalno promijenila živote ljudi, svijet se našao usred potrebe za masovnom vakcinacijom koju je nametnula globalna pandemija i želja svih nas za vraćanjem „na staro”.

Trenutno se u Hrvatskoj provodi cijepljenje Pfizerovim mRNK cjepivom, čija tehnologija ujedno predstavlja i najnoviji pristup u proizvodnji cjepiva. Posljedično, u javnosti su odjeknule mnoge netočne i polovične informacije vezane uz novu platformu mRNK cjepiva, nuspojave, brzinu razvoja cjepiva i brzinu odobravanja cjepiva od strane regulatornih agencija.

Ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Primorsko – goranske županije prof.dr.sc. Vladimir Mićović dr.med., odgovorio je na najčešća pitanja i zablude vezane uz cijepljenje protiv virusa COVID – 19.

Što je točno mRNA cjepivo koje se u Hrvatskoj koristi u borbi protiv virusa COVID-19?

„Cilj svih cjepiva, pa tako i mRNK cjepiva, je postići odgovor našeg imunološkog sustava koji će posljedično stvoriti protutijela i imunost na određeni patogen. Tvrtka Pfizer, čije se cjepivo trenutno koristi u Hrvatskoj i tvrtka Moderna razvili su novu platformu mRNK cjepiva protiv virusa COVID – 19 koja koriste genetski materijal, tzv. glasnički RNK, koji čini da naše stanice stvore dio proteina koronavirusa na koji će naš imunološki sustav reagirati i stvoriti protutijela koja će nas zaštititi u slučaju doticaja s virusom.

Važno je napomenuti da je genetski materijal prisutan u cjepivu, umjetnog podrijetla, odnosno stvoren u laboratoriju, te da se ubrizgavanjem mRNK ni na koji način ne utječe na DNK ljudske stanice. Naime, važno je istaći kako mRNK, nakon što je poslala signale za produkciju proteina virusa, u relativnom kratkom vremenskom intervalu iščezava iz naših stanica.

Zašto mRNK cjepivo ne može utjecati na ljudsku genetiku?

„Da bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno je najprije razumjeti ulogu i funkciju DNK i RNK u tijelu. Naše tijelo sačinjeno je od velikog broja stanica koje imaju različitu ulogu u našem tijelu, te ono u svakom trenutku stvara nove stanice dijeljenjem već postojećih stanica. DNK omogućuje da svaka novostvorena stanica ima identične genetske informacije kao i stanica majka. DNK se sastoji od dvije zavojnice sačinjene od gena, koji laički rečeno predstavljaju upute koje stanice dobivaju o tome na koji način stvoriti određenu bjelančevinu potrebnu za obavljanje određenih funkciju u organizmu.

Tu u priču ulazi ribonukleinska kiselina, odnosno RNK koja genetske informacije iz DNK pretvara u bjelančevine namijenjene točno određenoj svrsi. DNK se kao takav nalazi u jezgri stanice i daje uputu ribosomima koji se nalaze u citoplazmi o tome koju vrstu bjelančevine treba stvoriti. Da bi se to dogodilo, najprije se u jezgri stanice stvara mRNK koji potom napušta staničnu jezgru i odlazi u citoplazmu gdje daje uputu ribosomima o vrsti bjelančevine koju je potrebno sintetizirati. Međutim, kako smo prethodno objasnili, u slučaju mRNK cjepiva protiv virusa COVID – 19, umjetno stvorena glasnička RNK koja se nalazi u cjepivu nema ikakvog doticaja sa jezgrom stanica već utisnuta u citoplazmu stanica daje uputu za stvaranje bjelančevine koja se nalazi na površini koronavirusa kako bi se potaknuo imunološki odgovor za zaštitu u slučaju doticaja s virusom. Dakle, mRNK cjepivo neće utjecati na našu DNK, a ljudske stanice uništavaju mRNK čim je određena bjelančevina stvorena.”

Predstavlja li brzina razvoja i stavljanja cjepiva na tržište razlog za zabrinutost?

„Govoreći o brzini razvoja cjepiva, nju svakako možemo zahvaliti tehnološkom napretku i činjenici da je danas puno lakše izolirati virus i odrediti njegov genetski kod. Upravo je već spomenuta nova tehnologija proizvodnje cjepiva pri kojoj se koristi glasnička mRNK molekula radi stvaranja imunološkog odgovora, a koju tijelo nakon stvaranja potrebne bjelančevine koronavirusa eliminira, zaslužna za ubrzavanje procedure, registracije i stavljanja cjepiva na tržište. Dakle, cjepivo je sigurno i korist cijepljenja veća je od potencijalnih rizika.”

Govoreći o rizicima cijepljenja, postoje li nuspojave cjepiva protiv virusa Covid – 19?

„Nuspojave Pfizerovog cjepiva prema riječima HALMED-a su rijetke, te blagog do umjerenog intenziteta. Najčešće prijavljene nuspojave su bol i oticanje na mjestu cijepljenja, glavobolja, povišena tjelesna temperatura, umor, opća slabost, groznica i mučnina. Sve su to očekivane nuspojave prolazne naravi. Jasno, postoji i opasnost od anafilaktičke reakcije, odnosno jake alergijske reakcije na cjepivo, ali takvi su slučajevi vrlo rijetki i nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj uzrokavan anafilaksom”