ZAGREB  Smanjenje mirovina odobrenih po posebnim uvjetima, a koje su veće od prosječne hrvatske plaće (oko pet i pol tisuća kuna) »zakačit« će i nekoliko desetaka onih koji su otišli u »predsjedničku mirovinu« u proteklih 20 godina. Mirovina je to koju mogu dobiti isključivo pripadnici Oružanih snaga, a odluku donosi Vrhovni zapovjednik, odnosno predsjednik države. Zakon o djelatnim vojnim osobama propisuje da predsjednik takvu odluku može donijeti kada je riječ o osobi koja ima osobite zasluge za unapređenje Oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog. Ta odluka znači dobivanje starosne mirovine bez obzira s koliko je netko godina staža umirovljen.

   Popis zaštićen

Trenutno takvu mirovinu, odgovorili su nam iz Hrvatskog mirovinskog zavoda, prima 432 građana, od kojih je njih 359 umirovljeno do 7. prosinca 1999. godine i imaju prosječnu mirovinu 5.304 kune, dok je za one koje su vrhovni zapovjednici umirovili nakon toga prosječna mirovina 6.128 kuna.

   – Što se tiče najavljenog umanjenja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, mirovine ostvarene temeljem odluke Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga će dijeliti sudbinu ostalih mirovina ostvarenih pod posebnim propisima, odgovorili su iz HZMO-a. Ukupan mjesečni trošak za isplatu mirovina ostvarenih temeljem odluke Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga je 2.351.574,24 kn, što je više od 28 milijuna kuna godišnje, otkrili su financijske detalje iz mirovinskog zavoda, no tko su osobe koje dobivaju tu mirovinu nisu odgovorili. Pojasnili su da poimenični popis korisnika spada u red osobnih podataka. Uz to HZMO osigurava i tajnost podataka unesenih u matičnu evidenciju. Iako je trenutno u predsjedničkoj mirovini 432 zaslužnih pripadnika Oružanih snaga Vrhovni zapovjednici donijeli su ukupno dosad 601 odluku o takvom umirovljenju, odgovorili su nam iz Ureda predsjednika. 

   Poznata neka imena 

Najviše takvih odluka potpisao je pokojni predsjednik Franjo Tuđman i to 459. Nakon njegove smrti do konstituiranja nove vlasti Vrhovni je zapovjednik bio tadašnji predsjednik Sabora Vlatko Pavletić i on je donio 18 odluka o umirovljenju. Dok za predsjednika nije izabran Stipe Mesić nekoliko je mjeseci nakon Pavletića, Vrhovni zapovjednik početkom 2000. godine bio predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i on je donio dvije odluke. U dva mandata, odnosno u deset godina, prema podacima Ureda predsjednika, Stjepan Mesić je odobrio 84 takve mirovine, a javnosti je najpoznatija njegova odluka da umirovi generale koji su u rujnu 2000. godine potpisali otvoreno pismo u kojem se protive navodnoj kriminalizaciji Domovinskog rata i to su rijetka imena korisnika predsjedničke mirovine poznata javnosti. Među njima su primjerice i Ante Gotovina, Mirko Norac, Krešimir Ćosić, Davor Domazet – Lošo, Damir Krstičević, Ivan Kapular i Marinko Filipović.

   Prema odgovoru iz Ureda predsjednika sadašnji je šef države Ivo Josipović u nepune četiri godine donio dvije odluke o umirovljenju, a riječ je o brigadiru Dragi Horvatu i bivšem generalnom vikaru vojnog ordinarijata Josipu Šantiću koji je u mirovinu otišao zbog bolesti.