Vlada otvorila baražnu vatru

Vlada "ruši" kolektivne ugovore u javnim poduzećima

Gabrijela Galić

Prosjeke plaća, vele sindikati javnih poduzeća, dižu plaće uprave, tako je u Plinacru masa plaća povećana za 2,2 milijuna kuna zbog isplate otpremnine bivšem direktoru kao i plaća pet direktora koji su ga zamijenili 



 Vlada bi se uskoro mogla suočiti sa širokom frontom nezadovoljnika s obzirom da priprema koordiniranu akciju rezanja prava oko 315 tisuća radnika zaposlenih u državnim i javnim službama te javnim poduzećima. Kako se doznaje iz krugova bliskih Vladi, uprave 21 javnog poduzeća uskoro će dobiti naputak da krenu u kolektivno pregovaranje sa sindikatima kako bi se postigle uštede na izdacima za plaće, odnosno ostalim materijalnim pravima, poput božićnica i regresa. S državnim službenicima, čiji kolektivni ugovor istječe u srpnju krenut će se u pregovore čim sindikati formiraju pregovarački odbor. Vlada će uskoro formirati i svoj pregovarački odbor koji će se suočiti sa zaposlenima u javnim službama, odnosno znanosti, obrazovanju, kulturi, socijalnoj skrbi, zdravstvu. Iako Temeljni kolektivni ugovor (TKU) za javne službe vrijedi do listopada iduće godine, u vladi su odlučni krenuti u istovremene razgovora s državnim i javnim službama. Uprave javnih poduzeća paralelno bi trebale otvoriti razgovore sa svojim sindikatima o kućnim ugovorima. S javnim službama, kako se može čuti, Vlada namjerava sklopiti aneks TKU-a. 


No, koliko god je od početka godine jasno da će Vlada u ovoj godini nastojati neisplatiti božićnice i regrese direktnim proračunskim korisnicima, pitanje je hoće li u tome uspjeti. U zdravstvu, koje je božićnice ukalkuliralo u bolničke limite, isplata regresa već je započela. A to znači da bi regres trebao biti isplaćen i svim ostalima u javnim službama, ali i državnim službama. U protivnom, Vlada bi se mogla suočiti s masovnim tužbama. Tako da vlada, realno, s direktnim proračunskim korisnicima može razgovarati tek o isplati božićnice.


Sindikati u javnim poduzećima, pak, također imaju iskustva s vladinim naputcima upravama kada je riječ o kolektivnim ugovorima. Stoga već sad poručuju kako bi zbog zadiranja u kolektivno pregovaranje mogle pljuštati tužbe. Uprava HEP-a je primjerice prije desetak godina bila suočena s 10-tak tisuća tužbi radnika, a to je u konačnici koštalo više nego prava iz kolektivnog ugovora koja su temeljem tadašnjeg vladina naputka stornirana.




Sindikati javnih poduzeća, oni koji djeluju unutar Nezavisnih hrvatskih sindikata, u utorak su se osvrnuli na medijske napise o rastu mase za plaće u javnim poduzećima u prvom tromjesječju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Vlada je, poručuju, otvorila baražnu vatru na sindikate i kolektivne ugovore u javnom sektoru. No, taj politički udar, kako vele, neće proći jer sindikati neće dozvoliti miješanje politike u slobodu kolektivnog pregovaranja.


– Vlada pokušava anatemizirati sindikate javnog sektora i razjediniti radnike i sindikate realnog i javnog sektora, kako bi im smanjila prava – kazao je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a dodajući kako su pod posebnim pritiskom zaposleni u državnim poduzećima za koje se tvrdi da imaju prevelika prava. No, riječ je, kako je objasnio Sever, o čvrstoj sprezi vlasti i poslodavaca protiv kolektivnih ugovora, pa će nakon sindikata javnih i državnih službi te sindikata državnih tvrtki na red doći i cijeli privatni sektor.


Troškovi osoblja u prvom kvartalu u HEP-u su povećani za 6,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu u ukupno povećanju troškova osoblja neto plaće sudjeluju s 24,5 posto a ostalo je trošak prema državi i fondovima. Radnicima HEP-a plaće nisu povećane, veli Dubravko Čorak, predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata, osim u dijelu usklađivanja s godinama staža. U prvom kvartalu ove godine, podjeća Čorak, bilo je više radnih sati nego u istom razdoblju lani, a radnici su ostvarili i preko 12 tisuća prekovremenih sati. U prekovremenom radu, podsjetio je Čorak, poginuo je jedan radnik HEP-a. Plinacro, koji je u medijima bio prozivan, posebna je priča. Božo Mikuš, predsjednik Sindindika Ine i naftnog gospodarstva ističe kako su plaće radnika tog poduzeća u odnosu na 2009. godinu pale tri posto. Tako povećanje mase za plaće u Plinacrou u prvom kvartalu za 2,2 milijuna kuna nema veze s povećanjem plaća zaposlenima već je izdatke digla isplate otpremnine bivšem direktoru kao i plaće pet direktora koji su ga zamijenili.