Foto Davor Kovačević
"Trenutno imamo treći najveći dvotjedni pad među članicama EU. Imamo dvostruko manje hospitaliziranih. To su dobri pokazatelji što znači da su mjere i odgovorno ponašanje doveli do preokreta trendova, a to trebamo nastaviti. Podsjećam, ovo smo uspjeli bez policijskog sata", rekao je Andrej Plenković
povezane vijesti
- Britanska farmacetska tvrtka podigla tužbu protiv Pfizera i BioNTecha: Ukrali su nam patente za cjepivo protiv covida
- Na dočeku Rafalea na Plesu danas će se prvi put, nakon teških riječi u kampanji, naći Milanović i Plenković
- ‘Ima autoritet i dobro je umrežen’: Politico također navodi Plenkovića kao favorita za nasljednika von der Leyen
Vlada na današnjoj sjednici usvaja zaključak koji se odnosi na otpis režijskih troškova vezanih za energiju na potresom pogođenim područjima, rekao je glasnogovornik Vlade Marko Milić, javlja N1.
“Danas imamo sjednicu Vlade vezanu za aktivnosti oko potresa. Ovog tjedna ćemo provesti raspravu o Saboru o Zakonu o obnovi, a danas ćemo donijeti zaključak o otpisu potraživanja za električnu energiju, tu mislimo na režijske troškove za struju i plin”, rekao je Andrej Plenković na početku.
Ohrabrujući trend
Imamo ohrabrujući silazni trend, rekao je govoreći o koronavirusu: “Dobro je da nam je tjedni prosjek pao na razinu od sredine listopada. Trenutno imamo treći najveći dvotjedni pad među članicama EU. Imamo dvostruko manje hospitaliziranih. To su dobri pokazatelji što znači da su mjere i odgovorno ponašanje doveli do preokreta trendova, a to trebamo nastaviti. Podsjećam, ovo smo uspjeli bez policijskog sata. Jedan od prvih signala je početak školskog polugodišta. Dio školaraca se vratio, a nadamo se da će uskoro i ostatak.”
Dodao je da se nastavlja s kampanjom cijepljenja: “Očekuje se odluka EMA-e za AstraZenecu čime se broj doza naglo povećati, to bi nam omogućilo procjepljivanje najugroženijih tijekom proljeća.”
Ministar Tomo Medved je izvijestio: “Osim redovnih sjednica stožera u četvrtak je održan tematski sastanak Ministarstva financija s lokalnom samoupravom. Lokalni stožeri su proslijedili 2.500 zahtjeva za privremeni smještaj osoba bez domova, od toga je 797 prioritetnih zahtjeva. Dosad je postavljeno ukupno 507 kontejnera i kućica. Na elektroenergetsku mrežu priključeno je preo 600 smještajnih objekata. Imamo 2.045 osoba koje su privremeno boravište prijavile van županije. Sveukupno su zaprimljene 46.902 prijave štete, a pregledano je 21.628 objekata.”
Otpisivanje računa
Ministar Tomislav Ćorić rekao je da se ljudima čiji su “objekti pretrpjeli štetu otpišu sva potraživanja za isporučenu energiju za siječanj, veljaču i ožujak 2021. Otpisat će se i potraživanja za premještanje priključka. Krajnjim kupcima se otpisuju računi za električnu energiju. HEP će kroz povezana društva građane čiji su objekti pretrpjeli štetu, ako od njih otkupljuju plin, otpisati račune i za to.”
Usvojen je i prijedlog odluke o osiguranju interventnih sredstava za sanaciju šteta na županijskim i lokalnim cestama na području Sisačko-moslavačke županije kao i prijedlog odluke o davanju suglasnosti Ministarstvu poljoprivrede za poduzimanje izvanredne mjere pomoći za ublažavanje posljedica šteta od potresa nastalih na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije – nabava stočne hrane za hranidbu stoke.
O obustavi naplate TV pristojbe kućanstvima stradalima u potresu govorila je ministrica Nina Obuljen Koržinek. Potvrdila je da se obveznici oslobađaju pristojbe ako su im objekti pretrpjeli štetu za razdoblje od tri mjeseca s mogućnošću produljenja, a prijedlog je prihvaćen.
Tramišak: Obnova počinje na ljeto
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak izjavila je u ponedjeljak uoči sjednice Vlade kako bi obnova na području Sisačko-moslavačke županije koja je stradala u potresu mogla početi u drugoj polovici godine, odnosno u rano ljeto.
“Vezano uz traženje financijskih izvora za financiranje obnove potresom stradalih područja, prvenstveno ćemo koristiti sredstva iz dostupnih programa fondova EU. Tu govorimo o 111 milijuna eura koji će biti namijenjeni za obnovu stambenog fonda, odnosno izgradnju ili rekonstrukciju stambenog fonda u funkciji socijalnog stanovanja, odnosno zbrinjavanje starijih, nemoćnih, osoba sa invaliditetom, marginaliziranih skupina, (pripadnika) nacionalnih manjina itd.”, kazala je Tramišak.
Pojasnila je kako je u tijeku izmjena operativnog programa Konkurentnost i kohezija, čeka se program mjera koji će reći kakvi će se modeli obnove provodit i sukladno tome će se pristupiti izgradnji obiteljskih kuća.
“Sredstva su već na raspolaganju, samo čekamo izradu programa”, kazala je Tramišak napominjući kako je neformalni dijalog s EK-om već otvoren. Oni su, kako je rekla, spremni na izmjenu operativnih programa i odmah ove godine možemo krenuti sa realizacijom.
Na novinarski upit kada bi prve kuće mogle biti gotove, odgovorila je kako bi izgradnja mogla početi u drugoj polovici ove godine.
“Izgradnja bi mogla početi već u drugoj polovici ove godine, već možda na proljeće ili ljeto. Sve ovisi kako ćemo uspjeti brzo napraviti model obiteljske kuće, prikupiti anketu od ljudi koji bi htjeli koristiti takav oblik stanogradnje. Govorimo o izgradnji novih dijelova naselja te državnim stanovima i državnim kućama, po sličnom principu kako je do sada radio Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje koji svake godine dodjeljuje određeni broj državnih kuća i stanova na korištenje obiteljima koje su u potrebi”, pojasnila je Tramišak.
Na pitanje koliku prepreku mogu stvarati neriješeni vlasnički odnosi kazala je kako je riječ o izgradnji potpuno novih dijelova naselja, ili obnovi postojećeg stambenog fonda u vlasništvu države, pa tu nema neriješenih imovinsko pravnih odnosa.
Vezano uz Fond za solidarnost, rekla je da se čeka kompletna procjena štete na pogođenom području nakon čega će se izvršiti prijava prema Fondu.
Sredstva Fonda za solidarnost za razliku od ovih sredstava koje već imamo za obiteljske kuće su namijenjena za oporavak javne infrastrukture i zgrade javne namjene, kazala je.
Objasnila je i kako se procijenjeni iznos ukupne izravne šteta koja se dogodila i na javnim zgradama, gospodarskim objektima i obiteljskim kućama, šalje u Fond za solidarnost.
Viška novca nema
Taj iznos mora biti veći od 2,3 milijarde kuna, što se već procjenjuje da jest, kazala je te dodala kako nakon toga ide odobrenje EK-a u određenom postotku, maksimalno šest posto. Između dva i šest posto ćemo dobiti za javnu infrastrukturu, rekla je.
Bit će, kako je rekla, potrebna i značajna sredstva iz državnog proračuna, a paralelno se programira novo programsko razdoblje 2021. – 2027. i plan za oporavak i otpornost gdje se također mogu iskoristiti značajna sredstva.
Novinari su ministricu pitali znači li to da je u ovom programskom razdoblju 2014. do 2020. ostalo viška novca koji se sada preusmjerava.
“Nije ostalo viška sredstava, no kako to programsko razdoblje još traje za izvršenje svega što smo ugovorili, mi i iznad ugovaramo. Već sada smo na 111 posto i idemo još, kako bismo bili sigurni da oni veliki projekti koji će već sada ići u faziranje i prebacivat se u novo razdoblje imaju ugovore o dodjeli sredstava i neće ih potrošiti, da ih prenamjene tamo gdje se mogu brže realizirati”, objasnila je.
Samim time, kako je kazala, približavamo se onoj sto postotnoj realizaciji fondova koje smo imali do 2020., govorimo o više od 81 milijardi kuna dostupnih.
Navela je i kako smo sada već radi pandemije korona virusa oko 360 milijuna kuna alocirati za mjeru borbe protiv pandemije. U okviru toga sredstva koja ostaju prenamijenit će se za novu situaciju nepogode, odnosno ovog razornog potresa.
Program zajmova “Covid-19”
Vlada je na sjednici u ponedjeljak proširila program “Covid-19” zajmova na mikro, mala i srednja poduzeća koja su u 2020. godini imala pad prihoda od 20 posto, a posluju na potpomognutim područjima, odnosno jedinicama regionalne samouprave svrstanima u prvu skupinu pa tako i u Sisačko-molavačkoj županiji.
Zaključkom o dopuni programa “Covid-19 zajam za obrtna sredstva”, mikro, malim i srednjim poduzećima, prije svega na potpomognutim područjima Sisačko-moslavačke županije pogođenima potresom, omogućava se da dođu do likvidnosti, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Kako je naveo Ćorić, zaključkom se Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) zadužuje da dopuni navedeni program na način da se program usmjeri i na mikro, mala i srednja poduzeća koja u 2020. godini ostvaruju pad prihoda od 20 posto i više u odnosu na 2019. godinu, a posluju na potpomognutim područjima prema indeksu razvijenosti, što se odnosi na jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstane u prvu skupinu.
“Držimo da će širenje ovog programa na ove pravne osobe omogućiti mikro, malim i srednjim poduzetnicima, prije svega na području Sisačko-moslavačke županije, ali i drugih županija koje spadaju u prvu skupinu, da dođu do likvidnosti i ostvare pretpostavke za ekonomski rast u 2021. godini i daju svoj doprinos rastu gospodarske aktivnosti, rekao je Ćorić.
Inače, sukladno odluci Vlade o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, uz Sisačko-moslavačku županiju, u prvu skupinu spadaju i Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija.
Potpora sektoru prometa
Vlada je izmijenila i dopunila i program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji koronavirusa.
Kako je izvijestio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, izmjene i dopune se odnose na mogućnost produljenja roka trajanja programa do 30. lipnja ove godine, povećanje proračuna programa s prvotnih 600 milijuna kuna na milijardu kuna, kao i ukjučivanje dvije dodatne djelatnosti na popis prihvatljivih korisnika – taksi službe i iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) motornih vozila.
Potpore po ovom programu, namijenjenom poduzetnicima iz sektora prometa koji su se tijekom pandemije suočili s manjkom likvidnosti, dodjeljuju se kao državna jamstva za nove kredite za likvidnost, naveo je ministar.
Butković je i podsjetio da je Europska komisija 18. prosinca prošle godine odobrila izmjene i dopune programa.
Podsjetio je i da je Komisija 13. listopada prošle godine usvojila četvrte izmjene privremenog okvira kojima je državama članicama omogućila produljenje roka trajanja već usvojenih programa državnih potpora do 30. lipnja 2021. godine.
