U proceduru prekomjernog deficita Hrvatska će krenuti s manjkom od pet posto BDP-a i planom da ga smanjuje u 2015. i 2016., ovisno o tempu koji odredi EU
ZAGREB I sam premijer Zoran Milanović priznao je u svome obraćanju Saboru da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita jer nije u stanju svoj proračunski manjak obuzdati na tri posto BDP-a, a prijeti joj i da javni dug bude veći od 60 posto BDP-a.
I dok se još lome koplja oko toga hoće li deficit u ovoj godini biti 11, 14 ili 17 milijardi kuna, te koliko će biti veći od tri posto BDP-a, čini se da je Vlada odlučila potpuno povući ručnu kad je u pitanju proračunska štednja za sljedeću godinu.
Tako bi već u sljedećoj godini deficit državnog proračuna trebao biti, potvrdilo nam je više izvora, čak pet posto BDP-a, odnosno nešto više od 17 milijardi kuna. Sve to predviđeno je, kako neslužbeno doznajemo, ekonomskim i fiskalnim smjernicama o kojima bi Vlada trebala raspravljati na današnjoj sjednici.
Kamate na zaduženja
Računica o manjku nešto većem od 17 milijardi kuna načinjena je na, kako doznajemo, procjeni da će prihodi u sljedećoj godini rasti za najviše milijardu kuna, odnosno da će iznositi oko 114 milijardi kuna. S druge strane država će potrošiti oko 131 milijardu kuna, što znači da će troškovi države biti čak osam milijardi kuna veći nego što su bili planirani u ovoj godini. Vlada u najvećem dijelu nije mogla utjecati na povećanje tih rashoda, jer se više od sedam milijardi kuna odnosi na troškove koje jednostavno mora platiti u sljedećoj godini.
Naime, država će u 2014. godini platiti oko 12,5 milijardi kuna kamata za zaduženja u ranijim godinama što znači da je taj trošak veći za 2,5 milijarde kuna nego što je bio ove godine. Uz to za više od 4,7 milijardi kuna rastu troškovi povezani s Europskom unijom, od čega je dvije milijarde kuna povećanje izdataka za članstvo jer se taj trošak u 2014. godini penje na više od 3,6 milijarda kuna. Više od 2,5 milijarda kuna država mora osigurati u proračunu kao domaću komponentu kako bi u sljedećoj godini mogla povlačiti sredstva iz EU fondova.
Refinanciranje obveznica
No, rastu i troškovi za isplate plaća zaposlenima i to za više od pola milijarde kuna, a posljedica su dodatka za minuli rad, iz čega bi se dalo iščitati da dodatne rezove na zaposlenima u državnoj upravi Vlada ne planira. S obzirom da će u sljedećoj godini državni proračun biti u minusu 17 milijarda kuna, te da država mora refinacirati oko 1,15 milijardi eura obveznica to znači da će samo za pokrivanje deficita i za otplatu te dvije obveznice država morati izdvojiti više od 26 milijardi kuna.
No, ukupno zaduženje u sljedećoj bi godini, kažu naši izvori moglo biti i veće od 30 milijarda kuna. S obzirom na hrvatski kreditni rejting koji u neinvesticijskoj kategoriji, odnosno u kategoriji smeća, pitanje je pod kojim će se uvjetima Hrvatska sljedeće godine zaduživati i na kojim tržištima.
Koliki je stvarni deficit u ovoj godini još se ne zna, ali činjenica da Vlada planira, ako se naše informacije pokažu točnima, deficit u sljedećoj godini pustiti da ode na pet posto ne znači promjenu ekonomske politike sadašnjeg tima u Banskim dvorima, jer se ne radi o povećanju deficita radi potrošnje.
Zapravo je prije riječ o nastavku dosadašnje ekonomske politike u kojoj se ne ide na radikalne promjene. Tako će Hrvatska u sljedeću godinu ući u proceduru prekomjernog deficita s manjkom od pet posto BDP-a i planom da ga smanjuje u 2015. i 2016. godini. No, koji tempo će joj zadati Europska unija vidjet će se tek pred kraj godine.
