foto HINA/ Luka ŠANGULIN/ lš
Time se ukida i potreba za plavim potvrdama za birače s prebivalištem u Hrvatskoj.
povezane vijesti
Vlada je sa sjednice u petak u saborsku proceduru uputila novi Zakon o registru birača u kojem se, kao ključna novina, ukida razlika između pojmova “registar birača” i “popis birača”, čime se ukida i potreba za plavim potvrdama za birače s prebivalištem u Hrvatskoj.
Registar je trajna službena evidencija svih birača, dok se popis birača izrađivao za pojedine izbore i zaključivao prije glasanja. Prema novom rješenju vodit će se jedinstveni registar, koji će se prije izbora i dalje zaključavati kako bi se točno utvrdio broj birača na svakom području.
Ukidanjem dualnosti tih pojmova, ukida se i potreba za izdavanje plave potvrde, dokumenta koji su birači s isteklom osobnom iskaznicom morali pribaviti na izborni dan kako bi mogli glasati, čime će se, ističe se, pojednostaviti ostvarivanje biračkog prava.
A to znači da će osoba koja ima evidentirano prebivalište u RH moći glasovati neovisno o tome je li joj osobna iskaznica važeća.
Na parlamentarnim izborima 2024., primjerice, izdane su 7642 plave potvrde, za što je, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, bilo potrebno gotovo 900 sati rada službenika u jednom danu.
Ukidanje plave potvrde ne znači da će birači moći glasati na bilo kojem biračkom mjestu bez prethodne prijave. Oni koji žele glasati izvan mjesta prebivališta i dalje će se morati prethodno registrirati, a aktivna registracija ostaje za hrvatske državljane bez prebivališta u Hrvatskoj.
Zahtjev za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta glasovanja (žuta potvrda) moći će se podnijeti bilo kojem upravnom tijelu za registar birača neovisno o prebivalištu.
Za birače bez prebivališta u Republici Hrvatskoj izdavanje potvrda ostaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima na izborni dan kako bi im se olakšalo ostvarivanje biračkog prava.
Ako osoba odjavi prebivalište, a ne prijavi novo, može biti označena kao neaktivna, što ne znači brisanje birača niti gubitak biračkog prava već se ponovno aktivira nakon sređivanja podataka.
U vrijeme izbora zahtjevi za promjenu podataka moraju se podnijeti najkasnije 10 dana prije izbora.
Predviđa se objava otvorenih podataka iz registra podataka na portalu otvorenih podataka, kao što su broj birača po općinama, gradovima i županijama, njihova prosječna dob i slično.
Novi Zakon donosi se i jer, pojašnjeno je, aktualna aplikacija više ne odgovara suvremenim zahtjevima interoperabilnosti, ne podržava istovremeno održavanje više različitih izbora te značajno ograničava digitalnu transformaciju i potpunu digitalizaciju procesa. Nova će aplikacija biti u potpunosti usklađena sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi te će koristiti Državnu sabirnicu (GSB) za razmjenu podataka u realnom vremenu.
Time će se značajno smanjiti udio ručnog službeničkog rada jer će se većina upisa i promjena podataka odvijati automatizmom.
Novi zakon usklađuje se i sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, a značajne uštede očekuju se i kroz potpunu digitalizaciju podnošenja zahtjeva putem sustava e-Građani.
Sustav osigurava visoku razinu kontrole i zaštite osobnih podataka kroz pravo uvida građana te objavu otvorenih podataka na specijaliziranom portalu, naglašava se u prijedlogu Zakona.
Zakonom o djelatnostima u zdravstvu osnivaju se četiri samostalne komore
Novim Zakonom o djelatnostima u zdravstvu, koji je Vlada sa sjednice u petak uputila na donošenje u Sabor, po prvi se put na cjelovit način uređuje položaj medicinsko-laboratorijske djelatnosti, dok se Hrvatska komora zdravstvenih radnika razdvaja na četiri samostalne komore.
Nacrt prijedloga Zakona prvi put, uz sanitarne inženjere, jasno prepoznaje i sveučilišne prvostupnike i magistre radiološke tehnologije, medicinsko-laboratorijske dijagnostike i radne terapije kao zdravstvene radnike na razini njihove stečene visokoškolske kvalifikacije.
Također, zdravstveno-laboratorijski tehničari definiraju se kao zdravstveni radnici koji obavljaju medicinsko-laboratorijsku djelatnost.
Time će se osigurati priznavanje njihove visoke razine obrazovanja, definirati stručne kompetencije i odgovornosti te omogućiti daljnji profesionalni razvoj i napredovanje u karijeri.
foto HINA/ Luka ŠANGULIN/ lš
Predviđa se i razdvajanje sadašnje Hrvatske komore zdravstvenih radnika na komore sanitarnih inženjera, radioloških tehnologa, radnih terapeuta i zdravstvenih radnika medicinsko-laboratorijske djelatnosti. Predloženi model omogućit će svakoj profesiji samostalno uređivanje stručnih pitanja, razvoj vlastitih profesionalnih standarda, učinkovitije zastupanje interesa članova te snažnije sudjelovanje u razvoju zdravstvenog sustava.
Stegovna odgovornost zdravstvenih radnika, umjesto općim aktima komore, od sada će biti propisana zakonom, a svaka od četiri nove komore morat će donijeti vlastiti etički kodeks te provoditi stručni nadzor i stegovne postupke.
Predložene prekršajne odredbe obuhvaćaju sankcioniranje zdravstvenog radnika ako obavlja djelatnost, a nema odobrenje za samostalan rad nadležne komore i ako onemogućava ili ometa provođenje stručnog nadzora.
Nadalje, područje primjene važećih prekršajnih odredbi proširuje se i na prekršaje koje počini zdravstvena ustanova ili trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odgovorna osoba u zdravstvenoj ustanovi ili trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost, kao i na one koje počine fizičke osobe koje obavljaju privatnu praksu.
Velika Gorica izašla iz Urbane aglomeracije Zagreb, postaje urbano područje
Odlukom o utvrđivanju sastava Urbane aglomeracije Zagreb, koju je Vlada donijela na sjednici u petak, uspostavlja se novo samostalno veće urbano područje Velika Gorica.
Urbana aglomeracija Zagreb je ustrojena 2016. godine temeljem ranije važećeg Zakona o regionalnom razvoju RH, pri čemu je u njezin sastav ulazilo 30 jedinica lokalne samouprave – 11 gradova i 19 općina.
U skladu s odredbama novog Zakona ispunili su se preduvjeti za uspostavu novog samostalnog urbanog područja Velika Gorica, slijedom čega su predstavnička tijela Grada Velike Gorice te općina Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica donijela odluke o izlasku iz obuhvata Urbane aglomeracije Zagreb, navela je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman.
Dodala je kako je predloženo, temeljem suglasnosti predstavničkog tijela Grada Ivanić Grad, da se i on uključi u ovo urbano područje.
Stoga se ovom odlukom utvrđuje novi sastav Urbane aglomeracije Zagreb koji obuhvaća 24 jedinice lokalne samouprave – gradove Zagreb, Donja Stubica, Dugo Selo, Jastrebarsko, Oroslavje, Samobor, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Zabok i Zaprešić te općine Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubravica, Gornja Stubica, Jakovlje, Klinča Sela, Luka, Marija Bistrica, Marija Gorica, Pušća, Stubičke Toplice, Stupnik i Veliko Trgovišće.
Sastav većeg urbanog područja Velika Gorica obuhvaća sedam jedinica lokalne samouprave: gradove Velika Gorica i Ivanić-Grad te općine Kravarsko, Orle, Pisarovina, Pokupsko i Rugvica.
Ustrojavanje urbanih područja propisano je radi učinkovitog planiranja, koordinacije i provedbe politike održivog urbanog razvoja. Urbana područja ustrojavaju se kao urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), veća urbana područja s više od 35.000 stanovnika, koja nisu uključeni u urbane aglomeracije i manja urbana područja s manje od 35.000 stanovnika, a čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika ili su sjedišta županija.
