Udar

Vlada neće ukinuti naknadu potrošačima na obnovljive izvore energije. Evo tko koristi tu situaciju

Jagoda Marić

Snimila Ana Križanec

Snimila Ana Križanec

Građani i tvrtke, osim 216 onih koji zadovoljavaju uvjete iz Vladine uredbe, i dalje će plaćati punu naknadu na osnovu koje je lani prikupljeno skoro 1,6 milijardi kuna



Europska komisija odlučila je omogućiti državama članicama da u konačnoj cijeni električne energije i do 75 posto smanje naknadu koja se plaća za svaki potrošeni kilovatsat i Vlada je te smjernice ugradila u uredbu, čime je smanjila trošak za sve koji godišnje troše više od 500 MWh električne energije.


U svoju uredbu Vlada je ugradila argument Komisije da tako smanjuje rizik od odlaska poduzetnika izvan Unije koji su veliki potrošači električne energije i koji bi mogli premjestiti proizvodnju u treće zemlje kako bi izbjegli troškove te naknade.


Najveći teret


No, tu će naknadu u Hrvatskoj izbjeći oko 216 proizvođača, dok će svi ostali poduzetnici, ali i kućanstva, i dalje plaćati 0,105 kuna za svaki potrošeni kilovatsat.




I još im se na to obračunava PDV. U Komisiji, pa tako i u Vladi, zaključili su da se kućanstva iz Unije nemaju kamo preseliti te da to ne mogu učiniti ni kafići, restorani, frizerski saloni, pa nema potrebe ni rasteretiti njihove račune.


U Hrvatskoj je Vlada odlučila u travnju odobriti HEP-u poskupljenje struje za kućanstva od oko deset posto, no od listopada ove godine oni koji troše više od dvije i pol tisuće kilovatsati u pola godine plaćat će potrošnju iznad te granice i do 50 posto skuplje, a to je većina onih koji se griju na struju.


Njih država nema namjeru rasteretiti smanjenjem naknade za obnovljive izvore energije, niti za iznos eventualnog smanjenja planira pomoći HEP-u na koji je pao najveći teret ograničavanja cijena struje i plina.


Tako će građani i tvrtke, izuzev 216 onih koji zadovoljavaju uvjete iz Vladine uredbe, i dalje plaćati punu cijenu naknade za obnovljive izvore energije na osnovi koje je lani prikupljeno gotovo 1,6 milijardi kuna.


Novac je to koji se troši na poticaje proizvođačima iz obnovljivih izvora energije, od kojih je dio iskoristio situaciju na tržištu, raskinuo ugovore po kojima je prodavao struju Hrvatskoj i prodaje je na tržištu po višestruko većim cijenama.


Ti su proizvođači bili u sustavu poticaja i zahvaljujući tome nisu stvarali gubitke u poslovanju, no kad je cijena struje na tržištu podivljala, odlučili su da im poticaji više ne trebaju i prodaju energiju na tržištu te ostvaruju ogromnu zaradu.


Njihov je potez poslovno razumljiv, problematični su ugovori koje su potpisivali s državom koja je financirala njihovo poslovanje, ali ni sa čim se nije zaštitila da u Hrvatskoj ostane električna energija koju oni proizvode.


Na naše pitanje planira li Vlada u sljedećem koraku smanjiti ili možda i ukinuti naknadu za sve krajnje potrošače, pa i kućanstva, s obzirom na to da proizvođači izlaze iz sustava poticaja, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odgovorili su da to nije u planu.


Premijski model


– Naknada za sve krajnje korisnike ne planira se ukinuti zbog toga što i dalje postoji velika zainteresiranost za premijski model poticanja obnovljivih izvora energije.


S obzirom na visoku cijenu novih tehnologija, posebno tehnologije vodika, buduća postrojenja, odnosno nove tehnologije, će i dalje trebati potporu od strane HROTE-a, poručili su iz Ministarstva.


A HROTE (Hrvatski operater tržišta energije) je lani, pokazuje njihovo izvješće, isplatio više od 3,33 milijarde kuna poticaja, od toga najviše vjetroelektranama, čak 1,44 milijarde kuna.


I dok država prikuplja novac za poticaje za obnovljive izvore energije, oni koji su razvili posao na tim poticajima u sklopu zelene tranzicije, odlaze za zaradom na tržište električne energije.


Broj onih koji to čine povećava se iz mjeseca u mjesec. Prema podacima što smo ih dobili od Ministarstva gospodarstva, raskinuto je ukupno 66 ugovora, što je tri ugovora više nego prije dvadesetak dana.


– Ukupno je dosad raskinuto 66 ugovora, snage oko 342 MW različitih tehnologija, vjetroelektrane, biomasa, bioplin, sunčane elektrane, hidroelektrane i drugo, kazali su nam iz Ministarstva.


To je tek mali broj ugovora u odnosu na ukupan broj onih koji su u sustavu poticaja, a ima ih više od 1.300, no kad je riječ o ukupnoj proizvodnji, onda je udio onih koji raskidaju ugovore znatno veći, odnosno riječ je gotovo o trećini električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.


Ti se proizvođači neće više moći vratiti u sustav poticaja, ali zarada koju će ostvariti dok EU ne ograniči cijene električne energije koja nije proizvedena iz plina, sigurno će i dalje napuštanje sustava poticaja činiti privlačnim.