RIJEKA – Na jučerašnji dan prije četiri godine Vlada Republike Hrvatske održala je svoju četvrtu sjednicu, prvu izvan Zagreba, a iz Vlade javljaju da su svi akti koji su se odnosili na Vukovar provedeni: Vukovar je proglašen mjestom posebnog pijeteta, Gradu Vukovaru darovane su tri nekretnine u državnom vlasništvu kako bi se izgradili sportski objekti, sufinancirana je izgradnja komunalnog pristaništa Marina, usvojen je Program obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture Grada Vukovara za razdoblje 2019.- 2022. godine te drugi akti. Na simboličnoj razini vjerojatno je najveću težinu imalo proglašavanje 18. studenoga nacionalnim praznikom – Danom sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Danom sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje te proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog pijeteta. No, Vlada želi i potaknuti aktivnosti usmjerene na društveni i gospodarski razvoj vukovarskog područja te ulaže sredstva u obnovu Vukovara, ističu u svom pregledu.
Tako je, prema Vladinom pregledu aktivnosti u korist Vukovara 2016.-2020., Programom obnove komunalne i elektroenergetske infrastrukture planirana provedba 59 projekata procijenjene vrijednosti više od 1,4 milijarde kuna, od čega će se oko 899 milijuna financirati sredstvima Europske unije.
Iz fondova za regionalni razvoj Europske unije ugovoreno je više od milijardu kuna, a u okviru programa Europske teritorijalne suradnje ugovoreno je 17 projekata s 19 projektnih partnera iz Vukovara. U tijeku su, na primjer, prenamjena zgrade Radničkog doma u prostor vukovarskog Veleučilišta, izgradnja Ekonomske škole, modernizacija sportske dvorane Borovo Naselje te obnova nogometnog stadiona, kao i projekt uređenja park-šume Adica. Gradska tržnica u naselju Olajnica izgrađena je prije dvije godine, a podignuta je centralna kuhinja za dva vrtića.

Obnova Vodotornja

Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva i života svečano je otvoren 30. listopada ove godine, nakon gotovo trogodišnjih radova na obnovi. Za obnovu Vodotornja je do 2016. prikupljeno 37 milijuna kuna, od čega je Vlada na sjednici u Vukovaru osigurala 18,5 milijuna, dok je 2019. Fond za obnovu i razvoj Grada Vukovara uplatio dodatnih dva milijuna kuna.

Vlada je osigurala oko 1,8 milijardi kuna za infrastrukturne i prometne projekte u Vukovaru. Radovi na željeznici uključuju nadograđivanje i elektrifikaciju pruge Vinkovci – Vukovar, a planirana je i izgradnja 2 željezničko-cestovna prijelaza – Cerna i Gradište I. Sredstva za obnovu i izgradnju cesta te unutarnje plovidbe ulažu se u rekonstrukciju državnih cesta u ulici Priljevo te dvaju raskrižja, a isplanirana je i izgradnja brze ceste Nuštar – Vukovar. Kao strateški projekt iz Vlade ističu i izgradnju vukovarske obilaznice, a dio ulaganja usmjeren je i na sanaciju opasnih mjesta na cestama. Prošle je godine otvoreno komunalno pristanište Marina.

Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja na tržište rada u Vukovaru uključeno je više od 2.330 ljudi / Foto Davor KOVAČEVIĆ

Porezna reforma, ističu u Vladi, utjecala je na povećanje prihoda u gradskom proračunu od prireza i poreza te je u prošloj godini Vukovar uprihodio oko 77,5 milijuna kuna, što je oko 8 posto više u odnosu na 2018. godinu. Županijski proračun ostvario je skoro 12 posto više prihoda te je ukupni učinak porezne reforme na proračune županije, gradova i općina bio skoro 13 posto više prihoda. U prvih devet mjeseci ove godine gradski proračun Vukovara od poreza i prireza na dohodak dobio je skoro 59 milijuna kuna, odnosno skoro 5,5 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi županijskog proračuna su također u malom rastu, odnosno prihodovano je oko 55 milijuna kuna – 1,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Hrvatska vojska vraćena je u Vukovar povratkom postrojbe u vojarnu »204. brigade HV-a« 10. studenoga 2017. godine, dok su ove godine započeli radovi kako bi se vojarna proširila te se planira povećanje kapaciteta za smještaj i rad do razine kompletne inženjerijske bojne.

Arheološki park Vučedol

U pregledu kulturnih aktivnosti naglašen je projekt Arheološkog parka Vučedol, koji bi trebao biti dovršen do lipnja 2022. godine. Njime se želi očuvati arheološki lokalitet, povećati kulturna i turistička ponuda te poticati gospodarske aktivnosti. Vrijedan je više od 117 milijuna kuna, a financira se europskim sredstvima od skoro 100 milijuna kuna. Tijekom mandata ove Vlade otvoreni su stalni postav zbirke Bauer, Muzej Vukovara u progonstvu, Franjevački muzej Vukovar te nova zgrada Državnog arhiva u Vukovaru.
Za mjere socijalne politike u spomenutom razdobolju osigurano je oko 13 i pol milijuna kuna, a u zdravstvo je uloženo oko 128 milijuna kuna te je država preuzela i osnivačka prava nad vukovarskom bolnicom, odnosno financiranje bolnice. S 85 milijuna kuna planira se stambeno zbrinuti 850 obitelji, a plan za iduću godinu je pomoći 170 obitelji, za što će biti potrošeno 25 milijuna kuna. Kroz mjere aktivne politike zapošljavanja na tržište rada uključeno je više od 2.330 ljudi, a za očuvanje radnih mjesta za vrijeme epidemije koronavirusa isplaćeno je više od 52 milijuna kuna potpora za skoro 6.300 radnika, od čega 84 posto iz državnog proračuna.
U području zapošljavanja, socijalnog uključivanja, obrazovanja te civilnog društva, ugovoreno je 83 i pol milijuna kuna sredstava ESF-a, od toga 22,6 milijuna Programu »Zaželi« za zapošljavanje 200 žena. U navedenom razdoblju ulagalo se i u gospodarstvo i održivi razvoj, a najveći dio uložen je u vodnogospodarske projekte. Pomagani su turizam i sport te obrazovanje i znanost – izgrađen je studentski dom u Vukovaru te je dograđena Osnova škola »Nikola Andrić«. Radi gospodarskog oporavka i razvoja Vukovara, otklanjanja posljedica ratnih razaranja te sprječavanja depopulacije, izrađen je prijedlog novih mjera za poticanje razvoja gospodarstva na području Vukovara i Nacrt prijedloga zakona o razvoju Grada Vukovara te je Europska komisija otvorila postupak prednotifikacije.