Sporazum s Vatikanom

Vjeronauk košta kao pet tisuća asistenata za djecu

Jagoda Marić

Za plaće katoličkih vjeroučitelja iz proračuna odlazi oko 207 milijuna kuna godišnje. Rad jednog asistenta za djecu s posebnim potrebama, kojih nedostaje u školama, mjesečno stoji 3.800 kuna bruto



Vladin odgovor saborskoj zastupnici Hrvatskih laburista Nansi Tireli otkrio je da uz nešto manje od 300 milijuna kuna, koliko država godišnje direktno uplati Katoličkoj crkvi na osnovu sporazuma sa Svetom Stolicom, još oko 230 milijuna kuna godišnje potroši i na plaće vjeroučitelja.


Vjeronauk u školama, pa tako i proračunske plaće vjeroučitelja, također su dio Sporazuma Hrvatske sa Svetom Stolicom. U Ministarstvu obrazovanja nisu imali precizne podatke o tome koliko se novca troši na vjeroučitelje pojedinih vjerskih zajednica ali su procijenili da od ukupnog iznosa od 230 milijuna kuna oko 207 milijuna kuna odlazi na plaće katoličkih vjeroučitelja.


To znači da se godišnje samo na te dvije stavke, koje proizlaze iz ugovora sa Svetom Stolicom, potroši oko pola milijarde kuna. Iznos je to dovoljan da se pola godine pokrivaju porodiljne naknade ili da se isplati dječji doplatak za svu djecu u Hrvatskoj za gotovo četiri mjeseca.


    – Pa mi svaki dan slušamo kako u nekoj školi ili vrtiću prokišnjava krov ili se urušio jer nemamo pola milijuna ili milijun kuna. Zato se mora o tome razgovarati, kaže Nansi Tireli.   Da se vjeronauk kojim slučajem i dalje organizira u crkvama, te da država ne odvaja 230 milijuna kuna na plaće vjeroučitelja, tim bi se novcem godišnje mogao organizirati rad više od pet tisuća asistenata u nastavi za djecu s posebnim potrebama, čiji je je rad i ove godine bio upitan zbog nedostataka sredstava. Naime, rad jednog asistenta mjesečno stoji oko 3.800 kuna bruto.  Tireli napominje i da bi Hrvatska morala ozbiljno razmišljati o uvođenju poreza kojim bi vjernici financirali svoje vjerske zajednice, kako je to uređeno u brojnim zemljama Europske unije.  »Ako sam ja član Katoličke crkve i želim za rad svoje udruge plaćati sto kuna mjesečno, neka mi to država uzme s plaće«, ističe Tireli.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista