
Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
povezane vijesti
Hrvatski veterinarski institut izvijestio je u subotu da je do sada zaprimljeno 114 životinjskih uzoraka sa sumnjom na bedrenicu, a kod više od polovine potvrđena je prisutnost bolesti, što pokazuje daljnje širenje epidemije koja je počela početkom srpnja.
Od ukupno 114 dosad zaprimljenih uzoraka (među kojima su i koze, lane i magarac), njih 93 već je obrađeno. Pozitivan nalaz imala je 61 životinja, uključujući 52 goveda, dvije koze, pet ovaca, jedno lane i jednog magarca. Samo danas potvrđeno je osam novih pozitivnih nalaza: kod tri goveda u Vrlici i pet u Kninu.
Negativan nalaz utvrđen je kod 24 uzorka, a jedan je današnji uzorak odbačen zbog uznapredovalog raspadanja tkiva.
Tijekom današnjeg dana prikupljeno je osam novih uzoraka – sedam od goveda i jedan od ovce – koji su dostavljeni iz veterinarskih ambulanti u Kninu i Hrvacama i još su u postupku obrade.
Životinje s potvrđenom infekcijom dolaze s farmi i objekata iz više općina Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, među kojima se ističu Ružić, Vrlika, Civljane, Biskupija, Drniš, Kijevo i Knin. Ukupno je 21 uzorak do sada procijenjen neodgovarajućim za obradu zbog truležnih promjena.
Prvi sumnjivi slučajevi bedrenice zabilježeni su početkom srpnja u selu Maovice na području Vrlike. Bolest se brzo proširila na druga područja, što je potaknulo žurne mjere veterinarske inspekcije i nadležnih službi. Kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze, Ministarstvo poljoprivrede 19. srpnja proglasilo je bedrenički distrikt. U obuhvat tog sigurnosnog pojasa ušle su općine Hrvace, Muć, Vrlika, Kijevo, Biskupija, Civljane, Ružić, Unešić, kao i gradovi Knin i Drniš.
Na tim je područjima uvedena zabrana premještanja životinja i njihovih proizvoda, pojačan nadzor kretanja, obavezno cijepljenje preživača i sanacija lešina.
Bedrenica je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Bacillus anthracis, koja se prenosi sa zaraženih životinja na druge životinje, ali i na ljude. Najčešće se pojavljuje u područjima s poznatim „bedreničkim žarištima“, gdje bakterijske spore mogu preživjeti desetljećima u tlu.