Reuters
Danas govorimo o tome da će generacija koja se sada rađa, ako ne zaustavimo debljinu, vjerojatno živjeti kraće nego što žive njihovi roditelji, istaknuo je Štimac
povezane vijesti
Više od polovice odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili debljinu, a stručnjaci upozoravaju da bi posljedice tog trenda mogle biti dramatične. Ako se rast debljine ne zaustavi, današnja djeca mogla bi živjeti kraće od svojih roditelja, unatoč napretku moderne medicine.
Na to je, u povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine 4. ožujka, upozorio riječki liječnik i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, Davor Štimac.

Foto Davorin Visnjic/PIXSELL
– Danas govorimo o tome da će generacija koja se sada rađa, ako ne zaustavimo debljinu, vjerojatno živjeti kraće nego što žive njihovi roditelji, istaknuo je Štimac, naglasivši kako bi debljina mogla postati prva velika bolest modernog društva koja izravno smanjuje očekivani životni vijek novih generacija.
Svjetski dan debljine svake se godine obilježava 4. ožujka kako bi se javnost podsjetila da debljina nije estetski problem niti stvar osobnog izbora, već kronična bolest koja zahtijeva sustavan medicinski pristup, dugotrajno liječenje i snažnu društvenu potporu.
Prema podacima zdravstvenih stručnjaka, Hrvatska je, uz Maltu, među europskim zemljama s najvišim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. Takva statistika ovaj problem svrstava među najozbiljnije javnozdravstvene izazove u zemlji.
– Debljina je generator troškova u svakom društvu. Nažalost, mi smo trenutačno među zemljama s najvećim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. To znači veće potrebe za liječničkim pregledima, veću učestalost kroničnih bolesti te više komplikacija nakon operativnih zahvata, upozorava Štimac.
Podsjetio je i na iskustva iz pandemije koronavirusa, kada su osobe s debljinom imale znatno višu stopu smrtnosti u odnosu na osobe normalne tjelesne težine.
– Kao društvo moramo djelovati u dva smjera: smanjiti zdravstvene i ekonomske troškove, ali prije svega produžiti i očuvati kvalitetu života budućih generacija, poručio je Štimac.
Stručnjaci naglašavaju kako su promjene moguće već danas, kroz rano prepoznavanje problema, bolju dostupnost liječenja, promicanje zdravijih životnih navika i sustavnu edukaciju građana.
O tim će se temama, kao i o iskustvima pacijenata i novim terapijskim pristupima, raspravljati na 9. Kongresu Hrvatskog društva za debljinu i 4. Adriatic Simpoziju, koji će se od 24. do 26. travnja održati u Opatiji, uz sudjelovanje vodećih domaćih i međunarodnih stručnjaka iz medicine, nutricionizma i javnog zdravstva.