ZAGREB – U ožujku je industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla za 3,5 posto na godišnjoj razini, brže nego mjesec dana prije i znatno više od očekivanja. 

Državni zavod za statistiku objavio je u srijedu da je industrijska proizvodnja, prema desezoniziranim podacima, u ožujku porasla za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je prema kalendarski prilagođenim podacima skočila 3,5 posto u odnosu na ožujak prošle godine.

To predstavlja ubrzanje rasta u odnosu na prethodni mjesec, kada je proizvodnja povećana za 1,9 posto na godišnjoj razini, a to je i znatno bolji podatak nego što se očekivalo.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla za 1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 0,5 do 1,5 posto.

Snažno ojačavši drugi mjesec zaredom, industrijska je proizvodnja nadoknadila oštar pad iz siječnja od 5 posto.

»Podaci za ožujak tako su uvelike ublažili negativan učinak pada industrijske proizvodnje zabilježene u prvom mjesecu ove godine. Kumulativno je u prva tri mjeseca industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim indeksima, zabilježila blagi rast od 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2014.«, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U ožujku je na godišnjoj razini najviše, za 11,1 posto, skočila proizvodnja energije, a s rastom od 2,6 posto slijedi proizvodnja intermedijarnih proizvoda.

Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla je, pak, za 2,5, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,3 posto. Proizvodnja kapitalnih proizvoda ojačala je 0,1 posto.

»U nastavku godine očekujemo da bi poticaj rastu industrijske proizvodnje mogao doći od snažnije inozemne potražnje (izvoza), dok je potisnuta domaća potražnja još uvijek ograničavajući čimbenik snažnijeg oporavka industrijske proizvodnje«, navode analitičari RBA.

U cijeloj ovoj godini očekuju rast industrijske proizvodnje od oko 1,5 posto. Bio bi to veći rast u odnosu na lani, kada je industrija ojačala 1,3 posto u odnosu na 2013., što je bio njezin prvi rast na godišnjoj razini, nakon pet godina neprestanog pada. 

Vrdoljak: Hrvatskoj treba višegodišnji kontinuirani rast industrije

Hrvatska mora imati kontinuirani rast industrije kroz nekoliko godina da bi se ostvario zacrtani plan o novozaposlenih 86.000 u industriji s konačnim ciljem reidustrijalizacije, u smjeru čega se kreće i Europa, poručio je u srijedu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, komentirajući u Vukovaru podatak kako je u ožujku u odnosu na veljaču u Hrvatskoj zabilježen rast industrijske proizvodnje za 3,5 posto.

»Mi smo planirali prošlu godinu rast od jedan posto, a imali smo skoro dva. Kakav nam je bio plan, a bio je realan, u tim smo danas okvirima. Još je puno posla pred nama. Ne želim da se uopće hvalim s mjesečnim ili tromjesečnim rezultatima.

Hrvatska mora imati kontinuirani rast industrije u nekoliko godina da bi realizirali ono što nam je plan, a to je 86.000 novozaposlenih u industriji da bi se reindustrijalizirali«, kazao je ministar Vrdoljak odgovarajući na novinarska pitanja nakon što je posjetio vukovarskog proizvođača obuće »Borovo«.

Po njegovim riječima, dobro je da je ostvaren rast industrijske proizvodnje ali on, kako je ocijenio, nije dovoljan da bi se Hrvatska izvukla iz gliba u koji je tonula proteklih dvadeset godina.

Na zamolbu novinara da komentira podatak da su poduzeća u Hrvatskoj prošle godine ostvarila ukupnu dobit od 14 milijardi kuna, što je za 9,5 milijardi, odnosno čak 200 posto više nego prethodne godine, Vrdoljak je ocijenio da su svi pozitivni rezultati koji su ostvareni u zadnjih pola godine rezultat rada u nekoliko posljednjih godina.

»Da li je moglo prije, možda, da li je trebalo brže, vjerojatno. Trebali smo u to krenuti 2005., 2006. i 2007., ali sada smo tu gdje jesmo. Trebamo što više ubrzati i rast novih i tradicionalnih industrija«, kazao je, dodavši da dobar rezultat poslovanja hrvatskih poduzeća ne želi pripisivati »jednom ministrarstvu niti ovoj Vladi« već cjelokupnom gospodarstvu.